Više vikendica, manje noćenja: Statistika turizma ne štima u Hrvatskoj

Broj kreveta u nekomercijalnom smještaju (privatni objekti bez naplate smještaja) u posljednjih šest godina porastao je za 170 tisuća, no istodobno se smanjio broj dolazaka i noćenja. U prvih sedam mjeseci 2019. u nekomercijalnom smještaju ostvareno je oko 6,3 milijuna noćenja, a u istom razdoblju 2025. oko 700 tisuća manje. Službena statistika bilježi i pad dolazaka: s približno 350 na oko 300 tisuća. Kako je to moguće kada se broj vikendica i apartmana povećava?

- U 2019. godini u nekomercijalnom smještaju je ostvareno oko 13,1 milijuna noćenja, a u 2024. godini 10,7 milijuna. Neobično je da je došlo do pada iskorištenosti tih kapaciteta. Moguće je da se ti objekti manje koriste ili se gosti revno ne prijavljuju. Meni je realističnija druga opcija - kaže Josip Mikulić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i znanstveni savjetnik na Institutu za turizam.

Ta je opcija i vjerojatnija jer inspekcije ne nadziru nekomercijalni smještaj, pa se sve veći broj turista, unatoč zakonskoj obvezi, ne prijavljuje u eVisitor (središnji informacijski sustav za prijavu i odjavu turista) pri dolasku u vikendicu ili apartman. Iako bi se pri svakom dolasku trebali registrirati i platiti 30 posto propisanog iznosa boravišne pristojbe po osobi/danu za članove obitelji, to uistinu čini tek mali broj vikendaša. Pristojbu je moguće platiti i paušalno za cijelu godinu (maksimalno 33 eura za prva dva člana obitelji, a za ostale po 13, s tim da mnoge općine propisuju i niže iznose). Tako bi, primjerice, obitelj s 15 članova koja ljetuje u Malinskoj, od kojih je petero djece, ukupno trebala platiti 126,5 eura godišnje - manje od 10 eura po osobi. No i takvi se mali iznosi često izbjegavaju, pa su podaci o dolascima i noćenjima zbog toga iskrivljeni.

Ovaj članak je dostupan prijavljenim korisnicima.