Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Sij 2022

Višnja Starešina: Potpuni fijasko obnove porazan je dokaz potkapacitiranosti državne uprave

Izvor: www.lider.media · Autor: Višnja Starešina  

Višnja Starešina: Potpuni fijasko obnove porazan je dokaz potkapacitiranosti državne uprave

Od nula obnovljenih kuća na Banovini poraznija je spoznaja da vladajuća ekipa svakom gestom dodatno pokazuje da uopće ne razumije zašto tim nekim ljudima uopće trebaju kuće. I što je uopće sporno u tome što već drugu zimu provode u kontejnerima
Pokušat ću na ovom prijelazu u novu godinu s pomoću nekoliko sličica i prizora skicirati ključni problem neefikasnosti hrvatske države, koja će nas neizbježno pratiti i ove godine. Riječ je o blokiranoj i potkapacitiranoj državnoj upravi u kombinaciji s nedostatkom istinskoga političkog vodstva. Zorno smo to mogli vidjeti proteklih dana na eventu obilježavanja obljetnice potresa na Banovini.

Na prvu obljetnicu razornog potresa koji je pogodio Petrinju, Glinu, Sisak i niz okolnih sela državni vrh odlučio je posjetiti razorena područja. Odvojeno, dakako: premijer Plenković okružen svojim ministrima i lokalnim HDZ-ovim prvacima, predsjednik Milanović okružen svojom uredskom ekipom, lokalnim prvacima SDP-a i druge lokalne oporbe HDZ-u. Javni HRT servis odlučio je pak uz obljetnicu potresa stradalnicima pokloniti prigodnu Terezinu pjesmu.

'Event' bez ključnog elementa
Cijelom pomno organiziranom eventu nedostajao je samo jedan element koji je, međutim, ključan da bi event uopće imao smisla. Nedostajao je – rezultat obnove. Štoviše, event na najvišoj političkoj razini samo je podcrtao gotovo nevjerojatnu stvarnost: u godinu dana u državnom aranžmanu na Banovini nije obnovljena ni jedna jedina kuća. U Zagrebu je stanje slično iako je od potresa prošao već 21 mjesec, a pet milijardi kuna koje je za sanaciju posljedica potresa Hrvatska dobila iz EU fondova najvećim je dijelom ostalo neutrošeno i vjerojatno će morati biti vraćeno. Jer država, tj. Vlada, državna uprava i lokalna samouprava, prateće institucije, nisu u stanju organizirati obnovu. Ali je zato event na Banovini bio uobičajeno začinjen podbadajućim porukama predsjednika Milanovića premijeru Plenkoviću, koji se ovaj put kao čelna osoba izvršne vlasti morao ipak malo pokriti po ušima zbog očiglednoga potpunog fijaska obnove.

Nakon eventa rasprava je skrenula u uobičajenom smjeru: hoće li zvižduci premijeru utjecati na rejting, kako tumačiti onu grudu snijega koja je poletjela prema njemu... Izvlačili su se iz arhive povijesni primjeri brze obnove i gradnje: u vrijeme austrougarske vladavine, nakon velikog potresa u Zagrebu 1880. većina je oštećenih zgrada bila primarno sanirana u dva (!!!) mjeseca, u 16 mjeseci sagrađen je HNK, a za samo tri i pol godine sagrađena je cijela trasa pruge između Broda na Savi i Sarajeva, u novije vrijeme pod vodstvom tako često osporavanoga Jure Radića u manje od pet godina obnovljena je od posljedica rata četvrtina Hrvatske, praktički bez inozemne pomoći… Na Banovini 2021., u godinu dana, s pet milijardi darovanih EU kuna – nula obnovljenih kuća.

No postoji nešto još poraznije od ovih nula obnovljenih kuća. Poraznija je spoznaja da vladajuća ekipa svakom gestom dodatno pokazuje da uopće ne razumije zašto tim nekim ljudima na Banovini uopće trebaju kuće. I što je uopće sporno u tome što već drugu zimu provode u kontejnerima dok oni, odabrani i izabrani, vode široke i stručne rasprave o modelu i procedurama obnove. A osobito ne razumiju da opustošena Banovina nije samo ljudski problem već je kao meki trbuh Hrvatske ujedno problem državne sigurnosti, a dugoročno i opstojnosti.

Čak ni Potemkinovih kulisa
Poraznija od 'nula obnove' jest i spoznaja da je Plenkovićeva ekipa očito izgubila kontakt sa stvarnošću. Jer da nije tako, ne bi pravila event od svoje nesposobnosti i svojeg fijaska. Ili bi prema starom receptu kneza Potemkina barem napravila neke kulise, da prigodno prikrije neuspjeh.

Da nije tako, ne bi pred novinare slala glavnoga formacijskoga krivca za taj fijasko, ministra Darka Horvata, da dodatno pokaže kako on uopće ne vidi u čemu je problem, jer on je na temu obnove održao mnogo sastanaka, svaki dan razgovara s mnogim stručnjacima… i još će dugo razgovarati, jer nije on ušao u politiku da olako daje ostavke… Već bi prije eventa premijer naložio tajnici da napiše 'ono rješenje', ako ne zbog neuspjeha, a onda barem zato da sebi stvori alibi.

Da nije izgubila kontakt sa stvarnošću, ne bi nova petrinjska gradonačelnica i HDZ-ova nada u usponu došla na event jada i bijede kao 'ikona stila' pokazujući novi vrišteće ružičasti kaputić, prilijepljena uza svoga stranačkog šefa, premijera i gospodara svoje karijere kao etiketa. Ili bi joj netko rekao – da promijeni kaputić. Najporaznija je pak spoznaja da u sadašnjemu političkom okružju, u kojem je negativna selekcija ovladala svim porama državnog sustava, ne postoji druga, bolja i efikasnija opcija. Da izbori mogu promijeniti – samo boju kaputića.


Komentari članka

Vezani članci

Vlada mijenja porezni sustav: Evo koga će zahvatiti nove mjere

27.07.2026.

Vlada priprema porezne izmjene za obrtnike, iznajmljivače i građane izvan sustava PDV-a, a najavljeno je i ukidanje poreza na mirovine za 580.000 umirovljenika

Nove mjere vlade: Veći paušal iznajmljivačima, zamrzavanje plaća u javnom sektoru

28.05.2026.

NOVI vladin paket mjera protiv inflacije trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine. Mjere će obuhvatiti paušalce, male iznajmljivače, velike tvrtke s ekstraprofitom te zaposlenike u javnom i državnom sektoru, piše Jutarnji list. Ministar financi

Za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi gotovo 15 milijuna eura

22.05.2026.

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela Program državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2026. godinu, vrijedan 14,96 milijuna eura.

Panika u Vladi. Hoće li turistička sezona uspjeti spasiti proračun?

15.05.2026.

Vladajućima je bitno da ukupni promet u turizmu ne padne. Za dobit poduzeća manje ih je briga. Razlog je prilično jasan...

Što Hrvatskoj donosi članstvo u OECD-u: viši standard, ali i zahtjevne reforme

05.02.2026.

Što nam donosi članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj? Hoće li ulazak u zajednicu 38 najrazvijenijih država svijeta poboljšati životni standard hrvatskih građana? Može li proces hrvatskog ulaska u OECD biti gotov ove godine? Koje se reform

Tag cloud

  1. 2928 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 467 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk