Vlada: LNG terminal bit će izgrađen 2014.

"Regija će morati uložiti oko 3 posto ukupnog BDP-a, odnosno preko 3,3 bilijuna eura u razdoblju do 2030. kako bi osigurala energetsku stabilnost", pokazalo je istraživanje Svjetske banke, koje je analiziralo potrebe ECA regije. ECA regija odnosi se na zemlje istočne Europe te središnje Azije.

Da problem postoji pokazuje rast zabrinutosti privatnog sektora za dostupnost električne energije koja je u regiji u razdoblju rasta, od 2005. do 2008. rasla po stopi od 40-tak posto. Svjetska banka je predvidjela da će u periodu od 2010. do 2030. energija postati novi problem, jer se očekuje rast BDP-a regije oko 4,4 posto godišnje, što će rezultirati godišnjim rastom potrošnje energije po stopi od 3,1 posto te primarnih goriva za čak 1,9 posto. Oko 80 posto termoelektrana u regiji izgrađeno je prije 1980. pa su nužna znatna ulaganja u obnovu te izgradnju novih energetskih postrojenja. Svjetska banka upozorava da će se uz razvoj države morati pobrinuti za povećanje energetske učinkovitosti te smanjenje emisije plinova u atmosferu, kako bi se zadržale u okviru zadanih kvota. Zato Svjetska banka preporučuje državama regije da izrade strategije energetskog razvoja čim prije te osiguraju kvalitetnu investicijsku klimu, čime će privući ulagače.

Svjetska banka sudjeluje u tri projekta u Hrvatskoj. Jedan od njih je HEP-ESCO, odnosno program energetske učinkovitosti, program pripreme energetski učinkovitih projekata, te projekt grijanja HEP T. ''Iako se ministarstvo zaista trudi, za energetiku je zaduženo tek nekoliko ljudi'', kazala je Nataša Vetma iz Svjetske banke u Hrvatskoj. Charlotte Ruhe, direktorica EBRD-a istaknula je da banka želi ulagati u obnovljive izvore energije i pozvala sve koji imaju kvalitetan projekt da se obrate EBRD-u. Tako su financijski pratili dvije vjetroelektrane u Bugarskoj, od kojih je jedna zaslužna za proizvodnju 1 posto ukupne energetskog outputa u zemlji. U Hrvatskoj još nisu ulagali u energetiku. Predstavnica Ministarstva gospodarstva podsjetila je da je Hrvatski Sabor 16. listopada 2009. donio Strategiju energetskog razvoja RH. Cilj Hrvatske je da do 2020. održimo udio obnovljivih izvora energija na 35 posto u ukupnoj proizvodnji. S obzirom da hidroelektrane imaju status obnovljivog izvora energije takav udio, odnosno 34 posto, imamo danas, a izazov je uz pritisak na veću potrošnju energije takav omjer zadržati.

''Do 2020. će iz pogona izaći termoelektrane koje proizvode oko 1100 MW električne energije, a da bi se pokrile potrebe za energijom trebalo bi u tom razdoblju izgraditi barem 2400 MW energetskih postrojenja uz razvoj novih obnovljivih izvora energije, koji bi imali kapacitet od oko 1500 MW eletrične energije. Zato najavljuju velike projekte iz Strategije, a to su terminal za ukapljeni prirodni plin na Krku, koji bi trebao biti završen 2014. s ukupnim kapacitetom od 15 milijardi prostornih metara. Planira se završetak sustava magistralnog plinovoda, koji se razvija prema planu, a potom će se investirati u povezivanje s plinskim sustavom Mađarske i uključenje u Južni tok. U tijeku je izgradnja spremnika za obvezu naftne zalihe, jer moramo osigurati naftu za 90 dana, a trenutno, dok se ne završi izgradnja kapaciteta, Hrvatska pregovara s drugim zemljama o skladištenju.

Strategija predviđa dovršetak gradnje termoelektrana Sisak i Plomin 3, te Hidroelektrane na Savi, pa HE Ombla, Kosinj, Molve 1 i 2 te projekti obnovljive energije. Previđene elektrane imat će kapacitet proizvodnje 1318 MW električne energije, a za njih je nužno osigurati tri milijarde eura.