Vlada prihvatila pretpristupni ekonomski program do 2011.

Temeljni ciljevi gospodarske politike i dalje određuju nastavak fiskalne konsolidacije, održavanje makroekonomske stabilnosti te omogućavanje održivog gospodarskog rasta.

Donoseći ovaj, peti PEP, Vlada je svjesna trenutka i mogućih makroekonomskih rizika koje nose poremećaji na europskim i svjetskim financijskim tržištima. Ali, Vlada je odlučna i nastaviti fiskalnu konsolidaciju, održati makroekonomsku stabilnost te omogućiti održivi gospodarski rast, uz zadržavanje i gdje je to moguće povećanje zaposlenosti te jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva temeljenog na znanju, rekao je predsjednik Vlade Ivo Sanader.

Dodao je i kako gospodarski rast u Hrvatskoj u takvim uvjetima sigurno neće biti kao do sada, ali i da je to slučaj i u najpropulzivnijim zemljama, koje također neće ostvarivati visoke stope rasta.

Ministar financija Ivan Šuker istaknuo je i da je ovim PEP-om u prioritete dodana i mogućnost prilagodbe, upravo za ovakve situacije krize, kada se stanje mijenja iz dana u dan.

Šuker se osvrnuo i na dosadašnje ostvarivanje ovogodišnjeg proračuna, istaknuvši kako se "lošije puni samo jedan segment proračuna, a to je porez na dodanu vrijednost". No, dodao je, ostvarivanje proračuna i likvidnost prate se svakodnevno, rade se analize i o rebalansu proračuna moći će se razmišljati tek na kvalitetnim analitičkim osnovama, odnosno tek nakon što prođe tri, četiri mjeseca.

"Nitko u Vladi nikada nije rekao da se neće ići u rebalans proračuna, ali da bi se išlo trebaju postojati relevantne činjenice i analitički pokazatelji o tome kakav će biti gospodarski rast, kakvo će biti stanje u našem gospodarskom okruženju, kakvo će biti punjenje državnog proračuna i na temelju toga će Vlada reagirati", rekao je Šuker. Istaknuo je i da je Vlada svjesna da bi gospodarski rast mogao biti niži od planiranog, ali da cilj ipak ostaje do 2011. godine imati uravnotežen proračun.

Ministar financija je kazao i da postoji mogućnost da se neke fiskalne varijable izmjene, ali da se ciljna razina fiskalnog deficita ne smije mijenjati, jer ove godine na naplatu dolazi 1,1 milijarda kuna kredita koji su dizani u razdoblju od 2001. do 2003. godine. Tada su kamatne stope bile daleko niže, 70 do 80 posto niže nego danas, kada će se morati dizati krediti za njihovo reprogramiranje, što će sigurno teretiti rashodovnu stranu proračuna, istaknuo je Šuker.