Zašto obrtnici moraju plaćati komoru koja ima 18 milijuna kuna u banci, visoke plaće i porezne neprilike

hrvatska obrtnička komora (HOK) jedna je u nizu organizacija kojima je zajedničko to što je članstvo u njima obvezno, pa onda i plaćanje članarine.

Dok su brojni obrtnici posljednjih tjedana bez posla i dobar dio njih možda neće preživjeti krizu, HOK sasvim sigurno hoće, jer su im prihodi zajamčeni. Jedini rizik je da se netko sjeti ukinuti obvezno članstvo što bi vjerojatno rezultiralo velikim odljevom članova i posljedično – njenim gašenjem.

Domagoj Švegar iz inicijative “Psihološko proljeće” koja se bavi praćenjem rada komora kaže da se uglavnom radi o nepotrebnom financijskom opterećenju za njihove članove, te se pita zašto se one redovno opiru uvođenju dobrovoljnog članstva, ako smatraju da su korisne svojim članovima

UKUPNA IMOVINA 45 MILIJUNA KUNA
“Komore su uglavnom samo nepotrebno financijsko opterećenje za one koji rade. Kočničari su neophodnih promjena, jer u principu samo štite interese svoje uske skupine samoizabranih vječnih dužnosnika i njihove poslušne, a u pravilu nesposobne birokracije. Ukidanje obveznog članstva u Hrvatskoj obrtničkoj komori, HGK-u i u strukovnim komorama je nužno, jer se time ukida njihov monopolski, netržišni i nedemokratski položaj i gotovo bezgranična autonomija koju uživaju u poretku RH.

Ako sam u krivu, odnosno ako su komore korisne za svoje članove – fizičke ili pravne osobe, svejedno – onda u komorama ne bi trebalo biti razloga za zabrinutost u vezi ukidanja obveznog članstva. Zašto bi se ijedan član ispisao uvođenjem dobrovoljnog članstva, ako od komore dobiva više nego što uplaćuje članarine?”, kaže Švegar.

HOK, kako je vidljivo iz izvješća za 2017. godinu, koje je posljednje dostupno na njihovim stranicama, financijski stoji jako dobro. Ukupna imovina im je blizu 45 milijuna kuna, te su imali oko 26 milijuna kuna financijske imovine, od čega se gotovo 18 milijuna kuna odnosilo da bankovne depozite.

PROSJEČNA PLAĆA PREKO 9000 KN NETO
Prihodi su im te godine iznosili oko 19,5 milijuna kuna, od čega na članarine otpada 13,5 milijuna kuna. Prema izvješću imaju 35 zaposlenih, čije bruto plaće iznose nešto više od šest milijuna kuna godišnje, što bi značilo da je prosječna plaća bila preko 9 tisuća kuna mjesečno. Ukupni rashodi te su im 2017. godine iznosili 17,4 milijuna kuna.

HOK je osnovana 1994. godine, a posljednjih devet godina na njenom je čelu Dragutin Ranogajec kojem sada teče treći mandat. Kako se navodi u njegovoj službenoj biografiji, obrtnik je od 1989. godine i vlasnik računovodstvenog servisa, a karijeru u obrtničkim udruženjima započeo je kao predsjednik Sekcije za trgovinu i član Upravnog odbora Udruženja obrtnika Krapina.

Iako se predsjednik bavi računovodstvom, HOK je imao problema s Poreznom zbog putnih naloga. Nije nam poznato radi li se o malverzacijama s isplatama za putne naloge, ili je jednostavno došlo do pogreške, ali Porezna je utvrdila dug od gotovo dva milijuna kuna.

POREZNI DUG ZBOG LOŠEG OBRAČUNA
Naime kako se navodi u revizorskom izvješću:” Poreznim nadzorom za 2012., 2013., i 2015. g. utvrđeno je da porezni obveznik (HOK) nije pravilno obračunavao i plaćao propisani porez i prirez na drugi dohodak, kao i doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje koji se odnose na isplaćene troškove po putnim nalozima dužnosnicima HOK-a, te je s tog osnova porezni obveznik zadužen da plati 1.948.712,89 kuna”.

Iako su se već više puta posljednjih godina javljale inicijative za ukidanje obveznog članstva u HOK-u i drugim komorama, do se do sada nije realiziralo.

“Do sada se po mom mišljenju nitko nije uspio prebaciti na dobrovoljno članstvo zato što je u mnogim komorama previše HDZ-ovih, SDP-ovih i drugih političkih uhljeba, koji se raznim honorarima, donacijama, naknadama za intelektualne usluge i slično, mogu odužiti kome god smatraju da je potrebno. Izvor prihoda za te stavke je gotovo neograničen, a otpor članova je uzaludan”, zaključuje Švegar.