Zašto se manje hrane donira, a više baca?

Ukupna vrijednost donirane hrane lani je iznosila gotovo 13 milijuna kuna bez PDV-a, pokazuju podaci Porezne uprave. Riječ je o znatnom povećanju u odnosu na 2018. kada je prijavljena vrijednost bila gotovo 10 milijuna kuna. Prehrambene proizvode doniralo je 67 domaćih tvrtki. No u Hrvatskoj se na godinu baci gotovo 400.000 tona hrane.

U Europi raste broj proizvođača koji ne bacaju ništa, nego takozvani otpad pretvaraju u novi proizvod. Dio poduzetnika više ništa ne baca, već takozvani otpad pretvaraju u novi proizvod.

- Pokušavamo optimizirati naše proizvodne procese, kako za industriju tako i za tržište. Sada pokušavamo iskoristiti maksimalno sve sastojke. Od starog povrća proizvodimo sokove te razne pripravke za hranu u prahu, rekao je poljoprivrednik Gerbrand Van Vedhuizen.

- Proizvođači hamburgera odbacuju vrhove rajčica, mi ih onda uzmemo i pretvorimo ih u ukusne umake i juhe. Isto tako prerađujemo i mrkvu koja je prevelika za maloprodaju ili industrijsku proizvodnju, rekao je Bob Hutten, direktor Surplus Food factory.

Koordinator projekta REFRESH smatra kako bi uz bolju međunarodnu koordinaciju mogli napraviti pomak prema održivoj i financijski isplativoj novoj grani industrije.

- Ovaj princip ne odgovara svakoj državi no ono što smo stvorili je jedan nacrt postupanja koji bi mogao pomoći svakoj državi u Europi i tvrtkama pomoći pri usklađivanju svojih potreba u lancu dobave, rekao je Toine Timmermans, koordinator projekta REFRESH.

Na globalnoj razini, svakih 6 sekundi od gladi umre jedno dijete. Umjesto da se hrana baca, na nju se treba gledati kao novu vrijednost.