Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Tra 2019

Zašto su talijanski, španjolski i francuski proizvodi ‘vrjedniji’ od hrvatskih?

Izvor: lider.media · Autor: Željka Laslavić  

Zašto su talijanski, španjolski i francuski proizvodi ‘vrjedniji’ od hrvatskih?

Kad je riječ o strukturi proizvoda ili usluge, dodana je vrijednost ono što ste osmislili izvan standarda koje ti proizvodi ili usluge moraju sadržavati. Pritom inovacija ne mora biti invencija u klasičnom smislu riječi, dakle osmišljavanje nečega potpuno novoga – može biti i pronalaženje novih načina kako poboljšati postojeće. Svaka ta novost, dakako, može se lijepo naplatiti.

Već petnaest godina slušamo da hrvatski prehrambeni proizvodi nisu konkurentni na svjetskom tržištu jer ne nude dodanu vrijednost. Je li njemačko mlijeko kvalitetnije od hrvatskoga? Je li stvar u ambalaži i funkcionalnosti? Ili je, jednostavno, riječ o tome da nemamo dovoljno kvalitetnih prodavača koji će hodati po svijetu i pričati priču o proizvodu?

Prema riječima Zorana Šimunića, vlasnika tvrtke Naše klasje, najjači je trend u prehrambenom biznisu u cijelom svijetu mediteranski način prehrane (pa i u Iranu i Rusiji).

– Zbog geostrateškog položaja hrvatski proizvođači baštinici su prava da svoje proizvode nazivaju proizvodima mediteranske prehrane i prodaju ih kao takve. Međutim, kad se pojavljuju u izvozu, to uopće ne spominju. Istodobno Italija, Španjolska, Francuska velik dio nacionalnog imidža temelje upravo na tome i s lakoćom prodaju proizvode. Što je najbolje, u turizmu se prodajemo kao mediteransko odredište, ali ne i kad je riječ o našoj hrani. Taj potencijal u prodajnom smislu nismo iskoristili – smatra Šimunić.

Naveo je primjer prehrambenog sajma u Njemačkoj na kojem su Talijani prodavali kulen.

– Nije se točno tako zvao, ali to je bio taj proizvod. Prodavali su ga u kartonskoj ambalaži s dva komada: jedan se zvao Romeo i bio je ljuto-slan, a drugi, ljuto-slatki, nazvan je Julija. Dodali su vrijednost proizvodu izvukavši priču iz šesnaestog stoljeća. U tome se vidjela multidisciplinarnost. Upravo to nedostaje hrvatskoj prehrambenoj industriji – multidisciplinarni tim u kojem će biti stručnjaci za agronomiju, prehrambenu tehnologiju, marketing, vanjsku trgovinu, da zajedno stvore priču koja će se prodavati u svijetu. Prilika za stvaranje dodane vrijednosti u prehrambenoj industriji ima, pitanje je pristupa – tvrdi Šimunić.


Komentari članka

Vezani članci

Prve procjene: Štete od elementarnih nepogoda u poljoprivredi 509 milijuna kuna

26.07.2021.

Štete u poljoprivredi uslijed elementarnih nepogoda procjenjuju se na 509,2 milijuna kuna, no još nisu dostupni konačni podaci o prijavljenim štetama, njihovu opsegu, broju oštećenika te šteti na kulturama, odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrede na u

Raste broj nositeljica OPG-a u Hrvatskoj

26.07.2021.

Hrvatice su kao nositeljice OPG-a u pravima izjednačene s drugim nositeljima, a njihov udio u ukupnim poljoprivrednim gospodarstvima raste, istaknula je ministrica Vučković.

Izvoznici rasturaju! - U prvih pet mjeseci vrijednost izvoza dosegnula sedam milijardi eura

21.07.2021.

U odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine robni izvoz porastao je za 24,4 posto. No još je važniji podatak da je hrvatski izvoz također porastao i u odnosu na isto razdoblje 2019., i to za visokih 13,5 posto

Evo koliku su neto dobit ostvarili hrvatski poduzetnici u 2020.

21.07.2021.

U odnosu na 2019. godinu, poduzetnici su lani ostvarili 4,4 posto manju dobit razdoblja, uz povećanje gubitka razdoblja za 54,9 posto

Očekuju se veće zalihe žitarica - pšenica se troši više nego kukuruz?

21.07.2021.

U prognozi FAO-a stoji da će svjetska proizvodnja žitarica ove godine dosegnuti 2.817 milijuna tona, a predviđen je i porast globalnih zaliha.

Tag cloud

  1. 2229 članka imaju tag turizam
  2. 2123 članka imaju tag hrvatska
  3. 1402 članka imaju tag izvoz
  4. 1631 članka imaju tag financije
  5. 1215 članka imaju tag svijet
  6. 915 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1145 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1074 članka imaju tag trgovina
  9. 1039 članka imaju tag ict
  10. 899 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 913 članka imaju tag investicije
  12. 1044 članka imaju tag EU
  13. 739 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 941 članka imaju tag industrija
  15. 824 članka imaju tag menadžment
  16. 439 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 641 članka imaju tag maloprodaja
  19. 440 članka imaju tag poticaji
  20. 598 članka imaju tag marketing
  21. 414 članka imaju tag opg
  22. 537 članka imaju tag tehnologija
  23. 516 članka imaju tag krediti
  24. 401 članka imaju tag eu fondovi
  25. 314 članka imaju tag potpore
  26. 437 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 459 članka imaju tag obrazovanje
  29. 416 članka imaju tag porezi
  30. 391 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 338 članka imaju tag osijek
  32. 394 članka imaju tag hnb
  33. 439 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 319 članka imaju tag hgk
  36. 398 članka imaju tag vlada
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 409 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici