Zbog jeftinog brašna iz Mađarske zatvaraju se mlinovi u Hrvatskoj

Zbog jeftinog brašna iz Mađarske koje je u zadnje vrijeme preplavilo tržište zatvaraju se mlinovi u Hrvatskoj.

Naime, kako smo već pisali prije nekoliko dana, a prema informacijama Sindikata PPDIV-a, točnije njegova predsjednika Šime Oreškovića, zatvoreni su mlinovi u Belju i PIK-u Vinkovci. Sindikatima je tada pojašnjeno da se nisu više mogli nositi s pojačanom konkurencijom na tržištu brašna.

Iz jedne velike mlinarsko-pekarske tvrtke, čije smo čelnike zamolili za pojašnjene ove problematike, a koji su htjeli ostati anonimni, potvrdili su da je u sektoru mlinarstva sve jača konkurencija.

- Ukupna potrošnja brašna u Hrvatskoj iznosi približno 420.000 tona i po glavi stanovnika, prema DZS-u, u 2011. godini bilježi pad od približno 10 % u odnosu na 2010. i 2009. godinu. S druge strane, razina potrošnje kruha i peciva, ostalih pekarskih proizvoda te kolača i biskvita, na jednakoj je razini od 2007. do 2011. godine. Podaci za 2012 i 2013. još nisu objavljeni, međutim, za očekivati je da je pad potrošnje domaćeg brašna još izraženiji, kako zbog teške gospodarske krize tako i zbog povećanja konkurencije na domaćem tržištu nakon ulaska Hrvatske u EU i povećanog uvoza brašna i smrznutih i polusmrznutih pekarskih proizvoda, navode iz te tvrtke.
EU gasi neefikasne mlinove

Dodaju i da tržište brašna, kako u Hrvatskoj tako i u regiji te zemljama Europske unije, teži sve većoj koncentraciji, odnosno smanjenju ukupnog broja proizvođača brašna, bilo spajanjima i akvizicijama, bilo gašenjem neefikasnih mlinova.

- Primjerice, u Njemačkoj 80 % tržišta drže tri najveća proizvođača, dok je ostatak tržišta podijeljen između malih mlinova. Na hrvatskom tržištu trenutačno je aktivno 55 mlinova, a približno 80 % tržišta drži najvećih pet proizvođača. Ulaskom Hrvatske u EU konkurencija na tržištu izuzetno se povećala, što je domaće proizvođače stavilo u nepovoljan položaj u odnosu na inozemne - istaknuli su uz napomenu da je uvjet za opstanak mlinarskih proizvođača restrukturiranje svih sektora povezanih s mlinarstvom - od proizvođača sirovine, preko mlinara do prodaje i distribucije brašna.

Inače, kako ističu, postojeći sustav karakterizira veliki broj malih proizvođača žitarica i niski prinosi po hektaru.
Nužni sijati kvalitetnije sorte

- Sjetva tradicionalnog sortimenta pšenice morat će se hitno promijeniti i to na način da se domaćoj mlinarskoj industriji omogući nabava visokokvalitetne pšenice po konkurentnim cijenama na domaćem tržištu. Prvi korak prema stvaranju uvjeta za sjetvu kvalitetnijih sorata pšenice učinjen je usvajanjem Kodeksa otkupa žitarica i uljarica, gdje je uvedena podjela pšenice u kvalitativne razrede. Time će se prvi put cijena pšenice određivati prema kvalitativnim parametrima, prije svega prema udjelu proteina u zrnu, pa će i cijena pratiti kvalitetu, a ne kao do sada - jedna cijena za sve pšenice, što je u pogodovalo sijanju pšenice velikog potencijala prinosa (stočna pšenica), ali loših reoloških parametara, navode mlinari i dodaju da će u suprotnom proizvođači brašna biti prisiljeni sirovinu nabavljati većinom na inozemnom tržištu kako bi osigurali svoj opstanak.

Kažu i da su uvozni pekarski proizvodi iznimno visoke kvalitete, jer se proizvode od visokokvalitetne pšenice koju je na domaćem tržištu teško nabaviti, a široko je dostupna inozemnim mlinarima po konkurentnim cijenama.

Promijenio se i pristup prodaje pekarskih proizvoda

- Kada se iznesu sve činjenice i na to nadoveže teška ekonomska kriza te promjene u pristupu prodaje pekarskih proizvoda, kao što je primjerice pečenje pekarskih proizvoda na maloprodajnom mjestu (tzv. koncept „in store baking“), koji je tehnološki moguć jedino korištenjem pekarskih proizvoda izuzetno visoke kvalitete, povrat pekarskih proizvoda znatno je smanjen, a time onda i ukupna potrošnja brašna na tržištu, zaključuju mlinari.

55
mlinova trenutačno je aktivno u Hrvatskoj

80 %
tržišta drži najvećih pet mlinara