Zbog nedostatka radnika potražnja za studentima i njihova zarada rastu

Poslodavci iz sektora telekomunikacija, trgovine, usluga i ugostiteljstva zapošljavaju najviše studenata
Premda je danas studiranje skupo, posebno ako ste odabrali fakultet izvan svog prebivališta, te uza sve svakodnevne troškove morate plaćati i stanarinu, i dalje je, bar prema podatcima Eurostata, postotak srednjoškolaca i studenata koji u Hrvatskoj rade dok su u formalnom obrazovanju samo deset posto. To znači da od oko 150 tisuća studenata koji se godišnje upišu na visoka učilišta uz studentske obveze radi samo njih 15-ak tisuća.

Povremeni i stalni rad

Za razliku od Hrvatske, Eurostat navodi da u zemljama razvijenog zapada puno više mladih radi dok se školuje i da je kultura dodatnog rada i plaćanje studiranja tamo daleko razvijenija. Tako u Nizozemskoj čak 73 posto mladih tijekom školovanja dodatno radi i zarađuje, u Danskoj je taj postotak 52, a u Njemačkoj 45 posto. Iako je broj hrvatskih studenata koji uz obrazovanje i rade znatno manji od broja njihovih vršnjaka u zapadnoj Europi, opet to ne znači da Hrvati brže završavaju školovanje, naprotiv, studiraju duže od studenata u zapadnoeuropskim zemljama.

Međutim, ipak je sve više studenata koji rade povremeno i imaju usputne poslove ili pak prihvaćaju i poslove s punim radnim vremenom. Prosječna plaća roditelja više nije dovoljna za pokrivanje svih mjesečnih troškova. Stoga je jedino rješenje dodatna zarada, što i nije tako lako uskladiti s obvezama koje nosi redovito studiranje.

Koliki je interes za rad studenata osječkog Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, pitali smo voditelja Studentskog servisa Osijek - Studentskog centra Osijek Tihomira Milinovića, koji kaže da godišnje u Osijeku radi od sedam tisuća do osam tisuća studenata. "Interes studenata je otprilike uvijek jednak, a koliko rade, ovisi i o tome kakva je ponuda poslova. Ponuda poslova pak ovisi o stanju u gospodarstvu, stoga uvijek kažem da je studentski rad minipresjek stanja u gospodarstvu", kaže Milinović napominjući da Studentski servis Osijek danas ima 10.994 člana, od kojih je u dosadašnjih devet i pol mjeseci ove godine radilo 6579 studenata. Neki su imali samo jedan posao, neki više, ima i onih koji rade stalno, cijelo razdoblje, možda čak i puno radno vrijeme kod poslodavca, no riječ je o broju studenata koji su imali bar jednu novčanu isplatu.

Prema podatcima Studentskog servisa, 2019. godine radilo je 7066 studenata, nakon čega je zbog pandemije došlo do zastoja. No u 2021. već je bilo 6308 studenata koji su radili u vrijeme studija, a prošla, 2022. godina bila je rekordna s 7359 studenata. "Po tim se brojkama točno može vidjeti kolike su potrebe za radnom snagom, kolika je ponuda i kolike su mogućnosti zarade. Do poremećaja je došlo kada se radnosposobno stanovništvo počelo iseljavati, u takvoj situaciji dođe do veće ponude poslova, koje odrađuju studenti, naravno, s obzirom na njihove mogućnosti i obveze na fakultetima. Možda bi oni htjeli i više raditi, ali zbog tih obveza često nisu u mogućnosti prihvatiti baš svaki posao, pogotovo kada su u pitanju zahtjevniji poslovi i kada se traže dodatna znanja, vještine i sposobnosti ili se pak traži da budu dostupni za opterećenije radno vrijeme", objašnjava Milinović.

Lako do posla

Najviše poslova preko Studentskog servisa nudi se u sektoru telekomunikacija, bilo da se traže radnici u call centrima, bilo u help desk službama. Brojni su i poslovi uslužnih djelatnosti, rad u ugostiteljstvu. Prema Milinovićevim riječima, nema trgovačkog centra u Osijeku gdje ne radi bar jedan student. "Ili rade u direktnoj prodaji, ili pak u skladištima, radi se i noću, dosta je i trgovina u kojima studenti rade na prijmu i raspakiranju robe, stavljanju deklaracija na proizvode i zaštitnih kodova za artikle. Također, malo je i kafića i restorana u gradu koji nemaju zaposlene studente", tvrdi naš sugovornik.

Do sada je ove godine Studentski servis radio s oko 2700 poslodavaca. "Kod nekih su to bili poslovi za jedan ili dva puta, ali kod nekih su radili i stalno. Dobar dio poslodavaca zapošljava samo ljeti, kada studenti odlaze u turističku sezonu", ističe Milinović.

Napominje da u pravilu gotovo nikada poslodavac u oglas ne stavlja fakultet s kojega želi studente za rad, no iz samog se oglasa da iščitati na koji fakultet i koje studente ciljaju. "Ovih nam se dana javila jedna tvrtka koja se kod nas prvi put prijavila kao poslodavac i zanimalo ju je kako da postane naš poslovni partner. Rekli su da idu ciljano na studente FERIT-a, s tim što prednost daju studentima viših godina, uz mogućnost stalnog zaposlenja", naglašava Milinović.

Osječka studentica Dora povremeno radi preko Studentskog servisa kako bi, kaže, pojačala svoj mjesečni budžet. "Radim samo povremeno kod istog poslodavca. Posao nije težak i odgovara mi satnica", kaže Dora i dodaje kako je zadovoljna i zaradom. "Nikada nije bilo lakše doći do posla preko Studentskog servisa, zaista se može birati poslove prema svojim vještinama i interesima", zaključuje Dora.