Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Lip 2015

Zdravim salamama i kobasicama ciljaju 2,3 milijarde kuna prihoda i 15% izvoza

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Jolanda Rak Šajn/VL  

Zdravim salamama i kobasicama ciljaju 2,3 milijarde kuna prihoda i 15% izvoza

Poslovnu filozofiju zaokrenuli su prema proizvodima bez glutena...

Nekad su proizvođači kreirali trendove, a danas ih kreiraju kupci. Najbolje to znaju u PIK-u Vrbovec, iz kojega ovih dana iznova potvrđuju reputaciju lidera u Hrvatskoj i regiji, ne samo kad je u pitanju proizvodnja "crvenog" mesa i mesnih prerađevina, koja iz godine u godinu raste dvoznamenkasto, nego i kad je posrijedi inovacija.

Zdravi trendovi i sve osvješteniji potrošači više ne inzistiraju samo na kvaliteti i sljedivosti od polja do stola. Sve više čitaju deklaracije, pa su u PIK-u Vrbovec poslovnu filozofiju zaokrenuli prema proizvodima bez glutena, soje, pojačivača okusa i bojila, na čemu su, prema riječima predsjednika uprave Mate Štetića, radili pune tri godine.

Stari okus, nove salame
Na prvi zalogaj ne osjeti se razlika. No u tome i jest poanta novoga poslovnog procesa - promjena cijelog asortimana PIK-ovih proizvoda, a da, što je još teže, okusi ostanu onakvi kakve potrošači vole i na kakve su navikli, kaže Štetić, uvjeren da će i ostali u regiji slijediti taj inovativni trend, koji se u svijetu već događa. Samo tako hrvatska mesna industrija može biti konkurentna sve većem uvozu, ali i u izvoznoj ofenzivi koja za Vrbovec znači povećanje proizvodnje, zaposlenosti i dodane vrijednosti proizvoda, još veća ulaganja u inovacije, nove tehnologije i marketing, i više zemalja na izvoznoj listi.

2,2mlrd.
kuna dosegnuo je lani prihod PIK Vrbovca

"Dvije godine prije ulaska u EU znali smo da će nam put u zemlje članice biti otvoreniji, a u zemlje Cefte sve teži. Od ulaska u EU carine na neke proizvode u BiH skočile su i 50% te smo dio proizvodnje, s našom recepturom, standardima i kvalitetom, organizirali u Laktašima pokraj Banjaluke. Srbija trenutačno ima prosječno opterećenje od 10% na naše najprodavanije artikle. No, sve to utjecalo je na to da naš izvoz, koji je prije nekoliko godina činio 100%, danas čini 65% na tržištima Cefte, a 35% u EU i ostalim zemljama, u kojima i dalje jačamo svoju poziciju i financijski rastemo po stopi od 25 posto. Stalno gradimo i nova tržišta.

Ove godine krenule su prve isporuke u Rumunjsku i Grčku, u njihov najveći trgovački lanac Veropoulos, dok u Hrvatskoj poslujemo sa svim velikim trgovcima osim Lidla. Spar nam je čak otvorio tržišta Mađarske i Austrije", ističe Štetić te dodaje da puno pažnje polažu u certificiranje i veterinarske dozvole za izvoz u pojedine zemlje. Prije embarga na dio poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU, i u Rusiju su isporučili četiri-pet tegljača robe, a razmatraju i mogućnost izvoza u Kinu, gdje izvoze samo rijetki pogoni iz EU.

Hrvatska priča za izvoz
"Želimo graditi priču o hrvatskom mesu i nuditi svjež i kvalitetan proizvod od farme do logistike kojim možemo biti konkurentni", napominje Štetić, ističući kako se oduvijek bave sobom, a ne konkurencijom, znaju gdje su bili i gdje će biti u idućih pet od 10 godina. Prihode od oko 2,2 milijarde kuna iz lanjske godine, što je u odnosu na godinu prije rast od 10,4%, u 2015. planiraju dići na više od 2,3 milijarde, dok se na budžetu za marketing nije štedjelo ni u krizi. U prosjeku iznosi dva posto ukupnih prihoda. Lani su povećali prosječan tržišni udjel u Hrvatskoj dva posto, na 42 posto, dok bi izvoz u ovoj godini trebao iznositi 15 posto ukupne prodaje PIK Vrbovca, koji trenutačno zapošljava više od trećine radnika u mesnoj industriji u Hrvatskoj, njih oko 1900, te poslije s više od 100 kooperantskih farmi svinja i junadi. Otkako su u projektu Mesa hrvatskih farmi, sva svinjetina u pakiranjima PIK-a Vrbovec je domaća, otkriva Štetić.
Najisplativije prerađevine

Lani prodali više od 1000 tona ćevapa

U prvih pet mjeseci u prodajnom je lancu završilo 15% više svinja nego u istom lanjskom razdoblju, a intenzivno rade i na podizanju proizvodnje domaće junadi i povećanju matičnog fonda. Od ulaska u EU ta je proizvodnja podignuta za 42.000 komada, više od 40%, od čega 20% završava u izvozu. Financijski su im najisplativije prerađevine, koje čine 40% proizvodnje. Lani su proizveli više od 90.000 t gotovih proizvoda: 8000 t šunke, 3000 t mortadele i toliko Piko parizera, 4000 t trajnih salama, a ćevapi su najprodavaniji proizvod u roštiljskom programu: više od 1000 tona.


Komentari članka

Vezani članci

Uzgajaju 1.200 fajferica za dalmatinski pršut: Investicija u Imotskoj krajini teška 4,7 mil. eura

03.05.2026.

Izgradnja hotela Dom koji uskoro otvara svoja vrata jedan je od najzanimljivijih projekata posljednjih godina u Dalmatinskoj zagori gdje je jedan liječnik objedinio uzgoj crne slavonske svinje, domaće buše i jedinstvene gastronomske ponude

Godišnje proizvedemo oko 550.000 komada, a pojedemo milijun: Odakle dolazi najbolji hrvatski pršut?

29.04.2026.

Istrijani su na Danima hrvatskog pršuta briljirali, uz šampionsku titulu za Pisinium, drugo mjesto pripalo je također istarskom pršutu Dujmović, dok su treće podijelili dalmatinski proizvođači Barić i Smjelo

Što donosi novi ZPP? 22% manje za poljoprivredu, 60% za ribarstvo

20.04.2026.

Reforma predviđa povijesni zaokret koji bi mogao destabilizirati poljoprivredni sektor diljem EU. Iliana Ivanova, članica Europskog revizorskog suda, upozorila je na opasnost gubitka identiteta poljoprivredne politike.

Slavonske šunke obitelji Jurić vraćaju tradiciju na stol

09.04.2026.

Prije nego što šunka stigne na blagdanski stol - u jednoj slavonskoj komori proteklih se dana strpljivo čekalo da vrijeme, sol i dim naprave svoje.

Svi znaju za kavu i Cedevitu, ali ovo je globalno najuspješniji proizvod Atlantic Grupe

31.03.2026.

Iako segment kave donosi najveće prihode, jedan se brend ističe kao sinonim za međunarodni uspjeh i marketinšku dominaciju. Priča o Argeti priča je o transformaciji od nepoznatog proizvoda do svjetskog lidera u svojoj kategoriji, a sve je počelo jednom je

Tag cloud

  1. 2856 članka imaju tag turizam
  2. 2710 članka imaju tag hrvatska
  3. 1810 članka imaju tag svijet
  4. 1490 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2004 članka imaju tag financije
  6. 1566 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1656 članka imaju tag izvoz
  8. 1393 članka imaju tag ict
  9. 1320 članka imaju tag trgovina
  10. 1340 članka imaju tag industrija
  11. 1249 članka imaju tag investicije
  12. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1078 članka imaju tag menadžment
  14. 1184 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 462 članka imaju tag BDP
  17. 687 članka imaju tag opg
  18. 541 članka imaju tag krediti
  19. 793 članka imaju tag maloprodaja
  20. 556 članka imaju tag poticaji
  21. 693 članka imaju tag tehnologija
  22. 710 članka imaju tag marketing
  23. 406 članka imaju tag potpore
  24. 518 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 458 članka imaju tag koronavirus
  26. 965 članka imaju tag kriza
  27. 516 članka imaju tag eu fondovi
  28. 536 članka imaju tag porezi
  29. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 438 članka imaju tag osijek
  32. 529 članka imaju tag obrazovanje
  33. 449 članka imaju tag start up
  34. 512 članka imaju tag dzs
  35. 453 članka imaju tag energetika
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 362 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke