Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ruj 2024

Željko Medić: Biramo rane hibride kukuruza zbog manje vlažnosti zrna

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Saša Uranjek  

Željko Medić: Biramo rane hibride kukuruza zbog manje vlažnosti zrna

Otkako su se prestali baviti stočarstvom, tvrtka Artos d.o.o. orjentirala se na hibride kukuruza s kraćim vremenom zriobe. Koji su im se pokazali najboljima, ispričao nam je Željko Medić dok smo obilazili polja nedaleko Lukača.

Njihov kukuruz ide u daljnju prodaju, a cilj im je da bude što suši i, naravno, da da što bolje prinose, rekao nam je Željko Medić iz tvrtke Artos d.o.o. iz Lukača, došavši na njegovu parcelu.

"Našli smo par hibrida od RWA grupe, koji su nam jako dobri i koje zadnjih nekoliko godina intenzivno koristimo u svojoj proizvodnji kukuruznog zrna", nastavio je.

Premda je po struci ekonomist, prije 10-ak godina zaposlio se u ovoj tvrtki, zavolio rad na polju i poljoprivrednu proizvodnju: "Uživam u ovom poslu, pronašao sam se u tome i volim poljoprivredu", pojašnjava nam ovaj simpatični ratar, koga smo zatekli u obilasku polja nedaleko sela. Inače, tvrtka Artos uglavnom se bavi ratarskom proizvodnjom i to na 350 hektara površine, dok kukuruz zauzima 150 hektara.

Hibridi kukuruza za proizvodnju suhog zrna
"U proizvodnji kukuruznog zrna tvrtka Artos d.o.o. uglavnom koristi rani hibrid kukuruza Gloriett, grupe 380, jer ima kratko vrijeme svoje zriobe, postiže relativno malu vlagu i visoki prinos", pojasnio nam je ovaj mladi poljoprivrednik, pojašnajvajući da su se na to odlučili otkako su se prestali baviti stočarstvom.

Od ostalih hibrida kukuruza većinom su im zastupljeni Persic i Akinom, a ističe kako imaju i nešto malo Inclusiva. To su malo kasnije grupe, prinos je nešto veći od Glorietta, ali je i vlaga veća, dodaje. "Ukupno imamo neki miks manjih i većih vlaga i prinosa, ali zadovoljni smo s ta 3-4 hibrida iz RWA kuće“, rekao je Željko.

Želja je podići sve na viši nivo
A kako je do suradnje došlo i zašto su izabrali baš njihove hibride, ističe kako su im od početka proizvodnje bilo koje kulture RWA predstavnici bili uvijek na raspolaganju. Zadovoljni su i zbog blizine, dostupnosti te njihovih savjeta. Osim toga, oni im nude kompletan repromaterijal koji im je potreban za proizvodnju.

Unatoč nepredviđenim vremenskim uvjetima, koji su izuzetno važni u ovom poslu, Željko ne krije svoj optimizam.

"Što se planova tiče, želimo napredovati, želimo i malo bolju podršku države, pogotovo za nas mlade poljoprivrednike, da sve to probamo podići na još jedan veći nivo. Uglavnom vidim se u tome do kraja, dokle god bude, želja je postojana, to nije upitno", zaključuje ovaj mladi poljoprivrednik.


Komentari članka

Vezani članci

Mihelić: Nije najvažnije koliko proizvodimo, nego koliko nam od proizvodnje ostaje

05.11.2026.

Problem nije u tome što Ministarstvo rješava svakodnevne krize već kada gašenje požara postane zamjena za planiranje budućnosti, stoji između ostalog u reakciji predsjednika HPK na kolumnu Ivana Malića

Pšenica na najnižoj razini od srpnja, kukuruz isto u crvenom, ali jedna uljarica uporno bilježi rast cijene

02.11.2026.

Za sve one koji nisu prodali svoj kukuruz, glavno pitanje je je li ovaj pad cijene u listopadu naznaka negativnog trenda koja nas očekuje do kraja godine ili će se trend rasta cijene na izvoznim tržištima nastaviti.

Obitelj Bagarić na 86 hektara uzgaja pir i proizvodi ekološko brašno

26.10.2026.

Obrt Ranovik u Selcima Đakovačkim raspolaže vlastitim mlinom i prerađuje ekološki uzgojen pir u različite proizvode. Uz brašno, ponudu čine i krupica, mekinje te tjestenina, a proizvodnja obuhvaća cijeli put od polja do gotovog proizvoda

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Katastrofalne posljedice suše u Slavoniji: Usjevi su “sprženi”, ratari moraju krenuti u uzgoj otpornijih kultura

01.10.2026.

Suša koja je ljetos pogodila istok Hrvatske rezultirala je proglašenjem prirodne nepogode u svih pet slavonskih županija - Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj. Koliki će biti konačan ra

Tag cloud

  1. 2932 članka imaju tag turizam
  2. 2752 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 466 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk