Zemljište namijenili izletištu, dozvole nisu stizale pa zasadili više od 1.900 sadnica oraha

Na imanju obitelji Pandžić u Donjim Eminovcima kraj Požege, nešto više od 1.900 sadnica oraha proteže se na ukupno 15,8 hektara zemljišta. Zemlju su još prije deset godina, kaže vlasnik Thomas Heinz Pandžić, prvotno namijenili izletištu, no dozvole nikako nisu stizale.

"Kako zemlja ne bi propadala, prvo smo je obrađivali pa sijali travu, a onda došli na ideju posaditi orahe", kaže.

Odustali od eko proizvođača
Stručni nadzor nekadašnje savjetodavne službe pomogao je da se sadnice odlično prime, no štetu su im već u prvoj godini napravile divlje životinje. 'Stvar' su opet spasili savjeti s obzirom da su sadnice bile još vrlo mlade, a neke od njih polomljene i desetak centimetara iznad tla.

"Rezali smo do kalema i taj dio se dosta primio, jedino će malo kasnije nići“, tvrdi sugovornik te dodaje kako bi veći prinos mogao biti nakon tri godine, a puni očekuju tek u šestoj, sedmoj godini od sadnje.

Otkrio je i zašto je odustao od registracije eko proizvođača, mada je sam početak i sadnja odrađen u svim potrebnim uvjetima za tu proizvodnju.

"Uzeli smo eko sadnice i razmišljali o takvoj proizvodnji oraha, držali se i gnojiva kod pripreme zemlje, međutim, kad smo vidjeli sve te papire, probleme i izvještaje shvatili smo da je to preskupo voditi i odustali. Nastavit ćemo obrađivati zemlju i koristiti takva gnojiva u proizvodnji, samo se nećemo voditi kao eko proizvođači", pojašnjava.

Neiskorištenu zemlju iskoristili za hranidbu životinja
Dok nasad ne izraste, odlučili su iskoristiti zemlju oko oraha.

"Zatravnili smo kako bismo dobili i nešto poticaja od livade, a trava nam svakako treba za ovce, krave, svinje i ostale životinje. Imat ćemo, dakle, i sjenaže za hranidbu stoke", ističe Pandžić.

Objašnjava i kako se zemlja na kojoj su podignuti nasadi pokazala nezahvalnom za ostale agrikulture pa su morali odraditi dobru pripremu za orahe te sada vode brigu da koriste kombinaciju najkvalitetnijih eko gnojiva kako bi od samog početka imali dobar omjer hranjivih tvari i vlage. Rade ju ručno kako bi se izbjegao direktan dodir gnojiva s korijenom, a obavljaju i prihranu preko lista.

"Prati nas Tomislav Božićević iz Uprave za stručnu podršku Ministarstva poljoprivrede i daje nam detaljne upute s čime i kako špricati nasad", naglašava sugovornik.