Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Kol 2019

Najnagrađivaniji dalmatinski pršutar: 'Ulažemo samo onoliko koliko zaradimo'

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Jozo Vrdoljak/Privredni.hr  

Najnagrađivaniji dalmatinski pršutar: 'Ulažemo samo onoliko koliko zaradimo'

Šampion ovogodišnjeg 6. Međunarodnog festivala pršuta u Drnišu je tvrtka Smjeli iz Dugopolja. To je već četvrti put da je taj proizvođač dalmatinskog pršuta iz Dugopolja trijumfirao u Drnišu, gradu poznatom upravo po proizvodnji nadaleko poznatog drniškog pršuta.

U ovom trenutku, kako otkriva Vlade Prančić, tvrtka Smjeli proizvede oko 10.000 komada pršuta godišnje, što je porast za oko 30 posto u odnosu na godinu prije, a cilj mu je u konačnici podignuti proizvodnju na oko 20.000 do 25.000 komada. Izvozi oko 15 posto proizvodnje i to najvećim dijelom u Njemačku i Austriju, a značajan kupac su mu i neki slovenski restorani. Zapošljava sedam radnika.

Koliko ste puta i gdje postali šampion sa svojim pršutima?

- U Drnišu smo postali šampion evo četvrti put, na Sajmu pršuta u Sinju bili smo šampion dva ili tri puta, dva puta na ocjenjivanju Klastera hrvatskog pršuta, jedan put u Tinjanu, a, evo, dobili smo zlato i u inozemstvu na ocjenjivanju pršuta u Gornjoj Radgoni. Šampionski pršut težak je 7,8 kilograma, a komisija mu je dala 98,8 bodova od mogućih 100. Uzeo sam šampionski pršut samo na temelju vizualnog dojma. Znači, nisam ga radio posebno za natjecanje.

Koliko se slažete s podacima da nedostaje pršuta?

- Kad se pogleda koliko uvozimo, onda se može reći da imamo nedostatnu proizvodnju pršuta za oko 500.000 komada. Međutim, moje mišljenje je utemeljeno na iskustvu da možda nedostaje proizvodnje kvalitetnih pršuta.

Najveći je manjak pršuta visoke kvalitete. Ističete da je ovo težak posao. Mislite li možda na probleme koje imaju neke pršutane?

- Teško mi je govoriti o problemima kolega i problemima drugih, ali nije dobro da se događaju poremećaji na tržištu. U proizvodnju pršuta treba investirati jer bez dobrih uvjeta proizvodnje ne možete proizvoditi. Međutim, s investicijama morate biti oprezni, pogotovo oko zaduživanja. Pršut ima dug proizvodni ciklus koji treba financirati i to nije lako. Od početka proizvodnje do novca odnosno do povrata ulaganja prođe najmanje dvije, realno čak dvije i pol godine. U tom razdoblju postoje veliki troškovi, od sirovine, preko rada, energije... Proizvodnja pršuta je zahtjevna, strojevi su skupi, a bez njih ne možete. Nije ovo lagan posao. Suvremena pakirnica stoji 500.000 eura, a da ne govorimo o investicijama u objekt ili u ostalu opremu. Izazov je u svakom poslu prijeći iz male proizvodnje u veliku. Veliki rast sa sobom nosi i velike rizike. Mogu reći da je sada bolja naplata potraživanja nego što je bila prije tako da je na tržištu nešto lakše raditi. Vjerojatno je tome pridonijelo i iskustvo na način da sumnjivim kupcima ne dajete robu. Radite s dugogodišnjim kupcima i partnerima koji su vam se dokazali kao partneri. Osobno upozorim kolege na neplatiše, a mogu reći da neki moji kolege prevaru dožive osobno kao nesposobnost pa o tome ne govore. Međutim, tko god radi nasjedne, zato nisam zadovoljan što razmjena informacija među nama proizvođačima nije bolja.

Kakva je ovogodišnja sezona što se tiče plasmana pršuta?

- Za Smjeli je nešto bolja od prošlogodišnje, ali nisam siguran da je za svakoga tako. Imali smo nešto lošiji plasman u lipnju, ali je prvih pet mjeseci ove godine bilo odlično. Srpanj i kolovoz također su bolji nego prošle godine. Problema u plasmanu imaju oni koji su nešto pogriješili što se tiče kvalitete, a najčešća je greška kvaliteta sirovine. Netko možda nije klimatizirao pogon i nije ulagao, tako da se sve to odrazi na plasman. Kako se god mi proizvođači educiramo, tako se i naši kupci educiraju o kvaliteti proizvoda.

Upravo ulažete u novu pakirnicu?

- Ulaganje u opremu i infrastrukturu neprekidan je proces. U novu pakirnicu upravo ulažemo 70.000 eura. Nedostaje radnika pa su ulaganja u modernizaciju nužna. Gdje god je moguće mora se izbjegavati ljudski faktor. Mi imamo sedam radnika i mogu reći da sam zadovoljan njima, ali novoga je teško naći. Moj pristup je takav da ulažemo samo onoliko koliko zaradimo. Izvukli smo se iz svih kredita tako da mogu reći da financiranje uz pomoć banaka nije baš najsretnije rješenje, osim za velike industrijske proizvođače. A ulagati morate.

Kakvima su se pokazali projekti vezani za produljeni tov i proizvodnju većih pršuta koji osušeni imaju više od 10 kilograma?

- Nije se to baš pokazalo kao dobitna kombinacija. Svoje zlatne medalje osvojio sam pršutima koji nikad nisu bili teži od osam kilograma, a veliki pršuti su nepraktični. Dokazalo se da je najbolja komercijalna težina pršuta, naravno, uz kvalitetan pristup procesu proizvodnje. Nužno je poštovati specifikaciju, a da bi netko postigao vrhunski rezultat, mora s vrhunskom sirovinom imati vrhunske uvjete, što podrazumijeva klimatiziran proizvodni pogon. Ako imate temperaturu iznad 18 stupnjeva u zrionici, dolazi do određenog procesa oksidacije i ostalih problema. Brojne su stvari o kojima morate voditi računa da biste dobili vrhunski proizvod. Samo od sebe, to se ne može dogoditi.

A vaši projekti s crnom slavonskom svinjom?

- Samo komercijalna svinja ima stabilno mjesto na tržištu. To znači da je klasični pršut nezamjenjiv. Svi ovi drugi projekti, pa i oko crne slavonske svinje, odlični su i više su stvar imidža. Međutim, o isplativosti takvih projekata teško je govoriti. Da bi crna svinja bila komercijalno isplativa i da bi se od nje mogao dobiti premium pršut, ona mora biti na otvorenom 24 sata.


Komentari članka

Vezani članci

Uložit će još 350 milijuna kuna, sada ciljaju na jednu skupinu potrošača

06.09.2019.

Najveći proizvođač ribe na Jadranu u prosjeku raste 22%, ostvarit će pola milijarde kuna prihoda.

Marićev je vrhunski crveni začin i u Kini

05.09.2019.

Sa 4,5 hektra proizvest će dvije do 2,5 tone mljevene slatke, ljute i dimljene paprike, cijena i dalje 100 kuna za kilogram

Solinska tvrtka ugovorila vrijedne poslove u Rusiji, radit će u autoindustriji

03.09.2019.

S alijansom Renault-Nissan-AvtoVAZ ugovoreno je 24 milijuna eura poslova za novi model Granta Square, nasljednika trenutno najprodavanijeg modela na ruskom tržištu Lade Granta.

U proizvodnju pršuta u 5 godina uloženo 150 milijuna kuna

27.08.2019.

Uz pršutare, kojima će se dodijeliti nagrade i priznanja, na festivalu se predstavljaju i proizvođači sira, vina, meda te ostalih domaćih proizvoda.

Repsly na američkoj listi najbržerastućih tvrtki Inc. 5000

26.08.2019.

Hrvatski startup Repsly, odnosno terensku CRM aplikaciju u Zagrebu su 2010. godine osnovali Marko Kovač i Marko Linke. Četiri godine kasnije nakon dobijanja investicije od 1,6 milijuna američkih dolara preselili su sjedište tvrtke u Boston. Popis najbržer

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1961 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1243 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 968 članka imaju tag trgovina
  8. 970 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 909 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 486 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 393 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 340 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 346 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija