Berba grožđa u vinogradima najstarije hrvatske vinarije - bez dva stroja, brali bi do Božića

Najstarija hrvatska vinarija, iz 13. stoljeća, ima i novi vinski podrum sa 40 bačava od poznatog slavonskog hrasta, zapremine od 1500 do 3500 litara, na kraju kojeg će se nalaziti i trezor s 1.232 boce vina.

Udarni je tjedan berbe grožđa u najvećoj hrvatskoj vinariji, Kutjevu d.d. u požeškoj Zlatnoj dolini, kojeg beru već mjesec dana na vlastitih 420 ha. U kooperaciji imaju godišnje još 350 do 400 ha, pa se kolona traktora s ubranim plodovima proteže nekoliko stotina metara od Trga graševine u Kutjevu do najstarijeg vinskog podruma u ovom dijelu Europe, iz pradavne 1232. godine.

"Beremo grožđe ručno s tri naša najbolja položaja Vetovo, Hrnjevac i Vinkomir, za premium liniju vrhunske graševine. Kemijski parametri, kao što su sladori su optimalni, a ciljamo 12,5 do 13 posto alkohola, dok su kiseline između 6,5 i sedam posto", kazao je uvodno glavni enolog Ivan Marinclin manjoj grupi vinskih novinara koja se spremala u tradicionalnu berbu, a koju u većoj mjeri obavljaju dva stroja, gdje je to moguće i tehnološki opravdano.

Zelena rezidba, strojevi beru grožđe u tri ujutro
Prema njegovim riječima, podijeljena je u četiri etape na ukupno šest položaja, a još prije mjesec dana su krenuli s berbom chardonnaya, potom su na red doši pinoti, bijeli, sivi i crni, te traminac. Dakle, aromatične sorte idu prve, da bi uslijedila velika berba graševine, koja čini 70 posto ukupne proizvodnje ove tvrtke koja godišnje iznosi čak pet do šest milijuna litara vina, od kojih se 40 posto izvozi u čak 26 zemalja na četiri kontinenta. Radi se o godišnjoj proizvodnji od 450.000 boca, koje su podijeljene između 26 do 28 etiketa. Primjerice, vrhunske graševine de Gotho se godišnje proizvede 12.000 butelja.

Enologinja Zrinka Vinković Jergović, koja je u ovoj vinariji od 2013. godine, a u vinskoj struci već 20 godina, otkrila nam je da čak 94 posto širokoga asortimana čine bijela vina, a šest posto crna. No, upravo su ona ove godine, nakon graševine de Gotho prije dvije godine, koja je dobila plantinu Decantera, osvojila prestižne svjetske nagrade renomiranih stručnjaka i na drugim međunarodnim natjecanjima, kao što su Mundus Vini Spring Tasting u njemačkom Neustadtu i Concours Mondial de Bruxelless. Inače, Kutjevo ima čak sedam različitih etiketa koji uključuju sortu graševine, pa su od nje prvi na domaćem tržištu napravili pjenušac Maximo brut.

Kako smo čuli, berba se odvija sve ranije, a strojevi u vinogradu su već u tri ujutro, kako bi grožđe u vinariji bilo što ranije, što znači za samo 45 minuta. No, prije berbe, pojašnjava Vinković Jergović, valja pomno obići vinograde više puta te se odvažiti i na zelenu rezidbu, što znači skinuti 30 posto grožđa, kako bi smanjeni prinosi, oko čega se uvijek vode velike rasprave i u samoj vinariji, dali vrhunsku kvalitetu vina.

Ističe da su na enologu odluke, ali i rizici jer nema rutine u ovome zahtjevnom, ali izazovnom poslu. Svaka berba nosi nove izozove, a niti jedna nije ista, otkriva enologinja. U Kutjevu hvale učinkovitost dva stroja za branje grožđa, jer je radne snage,odnosno berača, sve manje i bez njih bi, kaže, brali sve do Božića. Uz to, dodaje, strojna berba je danas standard u vinskom svijetu, pa ako je njima dobro, zašto je i mi ne bi usvojili i primijenili nabolje što možemo.

Stari podrum dobio 40 novih bačava, a ima i trezor vina
Naravno, nakon kratke berbe na padinama Krndije, obišli smo i najstariji vinski podrum u ovom dijelu Europe, iz 1232. godine, koji se i danas dobro drži. Ovo ljeto je dobio i novi podrum sa 40 velikih bačava od poznatog slavonskog hrasta, koje su radila dva proizvođača, jedan iz Hrvatske, a drugi iz Italije, zapremine od 1.500 do 3.500 litara. Na njegovom kraju se nalazi i trezor koji će imati 1.232 boce vina.