Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Svi 2021

Domaće uzgojena paprika Baranjka slatka daje veće prinose i količinu osušene mase

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Lucija Bencaric  

Domaće uzgojena paprika Baranjka slatka daje veće prinose i količinu osušene mase

Iako autohtone baranjske paprike nema na sortnoj listi RH, postoje one koje su u našim krajevima prisutne više desetaka godina. Poprimile su svojstva koja ih razlikuju od sorti iz kojih su potekle te ih zbog toga nazivamo udomaćene.

Jedna od takvih je i "Baranjka slatka", pokusno uzgojena sorta Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek dobivena iz sačuvanog sjemena koje su ostavljale prethodne generacije.

Prema riječima izv.prof.dr.sc. Tomislava Vinkovića, profesora na Zavodu za bilinogojstvo spomenutog fakulteta, riječ je o sorti koja je prisutna dugi niz godina kod pojedinih poljoprivrednika. "Mi smo ju otkrili prikupljačkim ekspedicijama te ju umnožavali na pokušalištu našeg Fakulteta u svrhu očuvanja i opisivanja te podizanja u CPGRD bazu (Croatian Plant Genetic Resources Database, nap.a.), a sve u sklopu nacionalnog, ali i europskog programa očuvanja biljnih i genetskih izvora", pojašnjava profesor Vinković.

Razlika u okusu i mirisu
Napominje i to da Baranjka nije intelektualno vlasništvo niti fakulteta, ali ni bilo koje druge institucije već se radi o nacionalnom dobru.

Iako je morfološki jednaka kao i ostali mađarski hibridi, ono što ju razlikuje je upečatljiv okus i miris.

"Ne ostavlja gorkast okus koji zna kod ostalih paprika popratiti slatkoću. Ona je po tom pitanju malo superiornija“, ističe.

Njezino genetsko podrijetlo, kaže profesor, nisu radili. To bi bila druga stepenica cijelog procesa gdje se izvode različiti markeri kako bi se vidjelo koliko je ona srodna mađarskim sortama.

"Kada govorimo o tome koliko se ona podudara s mađarskim sortama, kod nje smo uočili određene specifičnosti. Morfološki su skoro sve jednake, ali imaju svoje mikrospecifičnosti. U svakom slučaju, ona je udomaćena ovdje i prisutna je dugi niz godina u kojima su generacije ostavljale njezino sjeme i uzgajale ga. Zato kažemo da je ona naša, udomaćena“, pojašnjava.

Svakako, dodaje, trebamo imati na umu da paprika nije ni mađarska, ni hrvatska nego potiče iz Južne Amerike.

Sjetva iz presadnica
A kada je riječ o agroekološkim uvjetima, profesor ističe kako je prilagodljiva, ali naravno kao i ostale sorte začinske paprike, termofilna je biljka te ne podnosi temperature ispod 0°C kada staje s rastom i razvojem. Prema tome, napominje, jako je važno prilagoditi termin sadnje, a na otvoreno polje može doći početkom svibnja, eventualno ako vrijeme to dopusti krajem travnja.

Sjetva se ove paprike radi iz presadnica, iz kontejnera ili lijeha.

"Kada govorimo o proizvodnji u kontejnerima, ona je nešto sigurnija, možda jednostavnija u smislu kasnijeg presađivanja i primitaka tih biljaka na samom polju zato što ćete ju posaditi s masom supstrata. Dok, ako ju uzgajate u lijehama, tada čupkate biljke i tada dolazi do gubitaka, prorijeđivanja u sklopu", objašnjava.

Ipak, dodaje, dosta proizvođača koje on poznaje sije ju u lijehe. "To nije loše, ali kada imate sortno i svoje sjeme. To vas onda ne košta ništa pa možete riskirati da neke biljke žrtvujete i ne iskoristite, nego izaberete one najbolje“, ističe.

Presadnice je, savjetuje, možda najzgodnije proizvesti u bazenu, tzv. plutajućoj proizvodnji. Naime, iskopa se vrlo plitak bazen ili se on napravi od dasaka. Preko njega se presvuče folija te se natoči voda.

"Bilo bi poželjno da je stup oko 20 centimetara visine i da se starter gnojiva, tzv. dvadesetica ili zeleni kristalon dodaju u onom omjeru koliko je po litri preporučeno. Tada ste mirni do kraja faze proizvodnje presadnica, pogotovo ako dodatno malo prozračujete bazen“.

Nema razlike u gnojidbi, a bitna je analiza tla
Što se tiče gnojidbe, Vinković objašnjava kako je ona ista kao i kod ostalih začinskih paprika.

Napominje, prije svake proizvodnje, ne samo paprike nego svih poljoprivrednih kultura potrebno je napraviti analizu tla prema čemu se onda određuje koliko i čega treba unijeti.

"Iako prema podjeli spada u krupnoplodne, ova paprika sitnijeg je ploda pa je shodno tome zahtjev za gnojidbom nešto manji. Na prvom su mjestu potrebe za kalijem, a poslije i za dušikom te fosforom", objašnjava.

Kao i sve ostale, kaliofilna je biljka i troši najviše ovog elementa tijekom svoje vegetacije. Sugovornik napominje kako na području Baranje tla nisu siromašna ovim elementom. "Dapače, bogata su što zbog intenzivne ratarske proizvodnje, ali i zbog čestog dodavanja suviška bez znanja kakva je prava rezerva u tlu. Dušik bi uvijek trebao ići u prihranu dok se za sustav za navodnjavanje preporučuje kapanje u kombinaciji s istovremenom fertilizacijom“, kaže.

Baranjski uzgajivači zadovoljni
Također, ono što su uočili kod sjemena je i da daje jako dobre prinose i veću količinu osušene mase nakon obrade što su, navodi Vinković, potvrdili i baranjski uzgajivači. Među njima je i OPG Šimuga koji ju proizvode već šestu godinu, a prinosi su, tvrde, ravni mađarskim hibridima. Tako su u 2019. godini dobili 1.200 kilograma začina po hektaru.

"I kad pogledate da je cijena za kilogram oko 120, ma recimo i 100 kuna, a vi imate 1.200 kilograma, dobijete jako lijep iznos", komentira profesor dodajući kako je ovaj OPG prodaju radio s kućnog praga.

Također, ne kupuju sjeme već imaju svoje svake godine. "Naravno, mora se paziti na kombinaciju s ostalim paprikama da ne budu preblizu da ne bi došlo do spontanog križanja. Iako je ona samooplodna biljka, to se može dogoditi“, upozorava.

A koliko je začin kvalitetan, pokazuje i činjenica da ju Šimuge šalju redovito u Beč, a tražena je i u Njemačkoj, Švicarskoj i u Nordijskim zemljama.

"Mi smo tu specifični i taj se začin sve više traži. Naše zemlja, odnosno baranjsko područje ima jako dobru priliku za proizvodnju i nastup na tržište, pogotovo ako u budućnosti želite brendirati proizvode i dobiti oznake izvornosti. Onda je jako dobro da je i paprika domaća“, naglašava.

Poljoprivrednici koji žele kupiti sjeme, za prvu se ruku mogu obratiti Fakultetu, a ako ga oni nemaju dovoljno, uputit će ih na proizvođača koji ga ima.

"Sjeme će imati svoju cijenu jer dorada i sam posao nisu besplatni, ali svakako će biti niža nego što je to kod hibrida paprike. Ono što je plus je što ga više ne morate kupiti druge godine jer imate svoje", zaključuje Vinković.


Komentari članka

Vezani članci

S obitelji se iz Osijeka preselio u Orahovicu radi uzgoja koza

17.06.2021.

Bio je dugogodišnji aktivan i uspješan član Kinološkog društva Osijek i sa svojim psima osvajao državna odličja s naslovima prvaka, radio kao profesionalni vozač u svom rodnom Osijeku, ali srce ga je uvijek vuklo u prirodu i u njoj je napokon našao sreću,

Rade Bobanović: Planiram proizvoditi bezalkoholna vina za tržište Saudijske Arabije

14.06.2021.

Mladim poljoprivrednicima poručuje da uče, slušaju i odvaže se na proizvodnju te neka ne bježe iz Hrvatske. Trebaju sakupljati znanje i savjetovati se sa ljudima koji su već prošli "kalvariju" i naučiti kako biti dio tima, kaže Rade i nastavlja "Meni u ov

OPG Budić: Uzgoj i zaštita povrća na prirodan način

04.06.2021.

Obiteljsko gospodarstvo Budić bavi se povrćarskom proizvodnjom zadnjih 10-ak godina. Ukupna proizvodnja obavlja se u 8 plastenika i na 4 hektara površine u mjestu Ciglenik pored Kutjeva. Obitelj proizvodi kvalitetne presadnice i povrće, a najtraženije su

Jasna Picek: Bez sajmova sam mjesecima bez ikakvih prihoda

04.06.2021.

S Poljoprivrednim poduzetničkim inkubatorom u Drenovcima potpisala je sporazum o suradnji za sudjelovanje u projektu “Kratki lanci opskrbe i lokalna tržišta iz Cvelferije”, na temelju kojeg će u krugu od 100 kilometara od OPG-a plasirati i njezine proizvo

Stojan Trifunović: Da je imamo, kupio bih domaću simentalsku telad, a ne uvozio

03.06.2021.

Trifunović je zadnja generacija u selu koja se bavi uzgojem tovne junadi. Svi su, napominje, odustali zbog neisplativosti.

Tag cloud

  1. 2115 članka imaju tag hrvatska
  2. 2210 članka imaju tag turizam
  3. 1395 članka imaju tag izvoz
  4. 1628 članka imaju tag financije
  5. 1205 članka imaju tag svijet
  6. 906 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1133 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1069 članka imaju tag trgovina
  9. 1035 članka imaju tag ict
  10. 897 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 912 članka imaju tag investicije
  12. 1037 članka imaju tag EU
  13. 734 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 939 članka imaju tag industrija
  15. 820 članka imaju tag menadžment
  16. 431 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 638 članka imaju tag maloprodaja
  19. 438 članka imaju tag poticaji
  20. 594 članka imaju tag marketing
  21. 536 članka imaju tag tehnologija
  22. 516 članka imaju tag krediti
  23. 401 članka imaju tag opg
  24. 397 članka imaju tag eu fondovi
  25. 313 članka imaju tag potpore
  26. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 434 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 458 članka imaju tag obrazovanje
  29. 415 članka imaju tag porezi
  30. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 337 članka imaju tag osijek
  32. 439 članka imaju tag dzs
  33. 393 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 398 članka imaju tag vlada
  36. 318 članka imaju tag hgk
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 408 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici