Državne financije nedovoljno transparentne

Sva državna tijela trebaju odgovarati na upite građana temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, a postupci javne nabave trebali bi biti u potpunosti usklađeni sa zakonom, piše aktualni osvrt Instituta za javne financije

Hrvatski građani imaju bolji pristup informacijama o državnom proračunu nego 2006. godine, ali i dalje smo u skupini 27 zemalja koje javnosti pružaju «samo neke informacije» o državnim financijama, objavljeno je na web stranici Instituta za javne financije u najnovijim Aktualnim osvrtima čiji su autori Marijana Bađun i Ivica Urban.

Riječ je o rezultatima izračuna Indeksa otvorenosti proračuna 2008. (prema podacima za 2007.) kojeg je na svjetskoj razini, po drugi puta, objavio Center on Budget and Policy Priorities iz Washingtona.

S indeksom 59, Hrvatska je zauzela 14. mjesto na ljestvici od 85 zemalja, a u tu skupinu, uz BiH, Srbiju i Makedoniju spadaju primjerice i Rusija, Turska, Argentina, Zambija, Bangladeš.. Iako smo se u odnosu na prvo istraživanje, kada je indeks iznosio 42, popeli za 17 bodova, Hrvatska je i dalje daleko ispod zemalja koje javnosti pružaju «opsežne informacije o državnim financijama» Velika Britanija (88), Južna Afrika (87), Francuska (87), Novi Zeland (86) i SAD (82).

Ispred nas je i grupa zemalja koja pruža građanima «značajne informacije» o proračunu u kojoj su pored susjedne Slovenije (73), i primjerice Njemačka, Rumunjska, Češka, Švedska, Poljska. Na dnu ljestvice nalazi se nekoliko zemalja čiji je indeks 0 i koje ne daju javnosti «nikakve ili gotovo nikakve informacije» o proračunu, a to su, primjerice, Ruanda, Sudan i Kongo.

Podaci za Hrvatsku prikupljeni su iz upitnika od 123 pitanja kojeg popunjava IJF, a odnose se na dostupnost i opsežnost nekoliko proračunskih dokumenata koji se pojavljuju u pojedinim fazama proračunskog procesa. Tako je, pišu analitičari Instituta, «bolji rezultat u odnosu na prethodni ciklus najvećim dijelom posljedica uključivanja u državni proračun podataka o rashodima, prihodima i javnom dugu za višegodišnje razdoblje koje slijedi i prethodi fiskalnoj godini». Kako bi se Hrvatska svrstala na vrh ljestvice transparentnosti javnih financija stručnjaci IFJ-a dali su Ministarstvu financija niz praktičnih preporuka.

Stručnjaci Instituta zaključuju kako važnu ulogu u povećanju transparentnosti proračunskog procesa imaju i druga državna tijela pa bi se Vlada trebala konzultirati s članovima Sabora i ostalim relevantnim tijelima u procesu određivanja proračunskih prioriteta te objaviti izvješće o poduzetim koracima kako bi usvojila preporuke Državnog ureda za reviziju u odnosu na pronađene nepravilnosti.

Sva državna tijela trebala bi odgovarati na upite građana temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, a postupci javne nabave trebali bi biti u potpunosti usklađeni sa zakonom, ističe se u Aktualnim osvrtima.