Franšiza kao odgovor na krizu

U vremenima kao što su naša, ljudi reagiraju na različite načine. Većina se nastoji primiriti i sve akcije, ideje i pothvate ostaviti za neke bolje dane. S druge strane, postoje i oni koji okruženje u kojem živimo i radimo prihvaćaju kao neminovno, pokušavaju mu se prilagoditi, nastoje na njega utjecati te pronaći najbolji način da realiziraju svoju poslovnu ideju i da pritom razinu nesigurnosti i rizika svedu na najmanju mjeru. Ovu drugu skupinu ljudi nazivamo poduzetnicima.

Čini se da upravo iz redova poduzetnika u posljednjih nekoliko mjeseci na adresu osječkog Centra za franšizu dolazi sve veći broj upita za konkretnim franšiznim ponudama. Kriza definitivno utječe na smanjenje potražnje za određenim vrstama proizvoda i usluga, ali, u isto vrijeme kreira potražnju za nekim drugim proizvodima koji alternativno zadovoljavaju iste potrebe ljudi, ali na efikasniji i često jeftiniji način. Poduzetnici koji prepoznaju te „nove“ potrebe koje nastaju uslijed promjena na tržištu, uočavaju priliku, žele reagirati promptno, a svjesni su da im kupovina franšize upravo to pruža: skraćuje vrijeme potrebno za započinjanje pothvata, omogućuje brzo usvajanje gotovog recepta uspješnog poslovanja u djelatnosti te poslovanje pod poznatim brandom.

S druge strane, franšizu kao odgovor na nesigurno okruženje vide i uspješni, etablirani poduzetnici koji, svjesni da se moraju i dalje razvijati i rasti, u ovim novim okolnostima žele primijeniti gerilski pristup i pronaći rješenja koja će minimizirati rizik poslovanja. Razvoj franšizne mreže kao alternativno rješenje u odnosu na klasično otvaranje vlastitih podružnica omogućuje širenje kroz angažiranje manje novca i podjelu rizika s lokalnim poduzetnikom koji dobro poznaje svoje tržište i detaljno provjerava njegov potencijal prije nego što i vlastita sredstva uloži u kupovinu franšize.

Franšiza, naravno, ima i svoje nedostatke. Model poslovanja zamišljen je idealno, međutim njegova implementacija na konkretnom slučaju može biti manje ili više uspješna. Kvalitetna franšiza je ona u kojoj je interes i jedne i druge strane u ovom odnosu dobro izbalansiran i u kojoj i jedna i druga strana „nešto“ daje, ali i „nešto“ dobiva zauzvrat. Cilj je uvijek isti: profit, rast, razvoj, ugled, održiva konkurentnost. Najveću ulogu u definiranju interesa jedne i druge strane ima davatelj franšize koji određuje prava i obveze primatelja franšize kao preduvjet funkcioniranja ovog odnosa. Međutim, ova situacija ne abolira primatelje franšize od preuzimanja odgovornosti za kvalitetno istraživanje tržišta i analizu franšizne ponude prije donošenja odluke o kupovini franšize.

U Hrvatskoj je podržavajuća infrastruktura za razvoj franšiznog poslovanja još uvijek slabo razvijena, što je vjerojatno jedan od razloga zbog kojeg je u Hrvatskoj prisutno svega 30-ak domaćih franšiznih lanaca, za razliku od susjedne Mađarske gdje ih djeluje oko 150, ili Slovenije u kojoj djeluje oko 40 domaćih franšiznih lanaca. Pioniri u franšiznom poslovanju u Hrvatskoj su najčešće ljudi koji su boravili određeni vremenski period u inozemstvu i tamo se upoznali s franšizom. Franšiza je izuzetno zastupljena u razvijenim zemljama Zapada, a primjerice u SAD-u čak 50% maloprodaje odvija se kroz franšizne lance. Kao i svi drugi trendovi uveženi sa Zapada, i franšiza će uskoro postati izvjesna alternativa hrvatskim poduzetnicima prilikom donošenja odluke o započinjanju poslovnog pothvata ili daljnjeg širenja u praksi već dokazanog poslovnog modela. Oni koji više informacija žele dobiti već danas, mogu se informirati na www.fransiza.hr.