Gdje je hrvatsko maslinarstvo?

Priča o obitelji i maslinovom ulju isprepletena je od stoljeća sedmog. Ova je o globalnim i hrvatskim trendovima u proizvodnji, potrošnji i cijenama maslinova ulja.

Obiteljski postoji sentiment prema maslini otkad je stari odlučio krajem devedesetih obnoviti maslinik u Buliću (općina Benkovac), a kasnije i posaditi nove tako da ih trenutno obitelj uzgaja i proizvodi maslinovo ulje. Ukupno je posađeno 300-njak stabala na cca 1 hektar zemljišta.

S vremenom su maslinici ušli u rod, a kako su roditelji lagano odustajali od turizma, prosječnih 400 litara godišnje postali su bitan dio izvora prihoda koji je osigurao roditeljima samostalno funkcioniranje s obzirom na mršave učiteljske mirovine. Zato nam je bitno razumjeti šire kontekste i trendove u sektoru maslinova ulja.

Proizvodnja, cijene i potrošnja
Što kaže zadnji maslinarski izvještaj EU statističara od 27. lipnja 2024. godine?

1. Proizvodnja u EU i svijetu - prema podacima proizvodnja maslinova ulja od 2018. godine pokazuje trend stagnacije i pada proizvodnje. Primarni pad se događa u EU koja je i dominantni svjetski proizvođač maslinova ulja, a glavni razlog su loši prinosi zbog sve nepovoljnijih klimatskih uvjeta za proizvodnju masline. Problem je najizraženiji u Španjolskoj kao najvećem EU proizvođaču maslinova ulja, a procjena 30% niže proizvodnje je i za 2024. godinu.

S obzirom da se potrošnja nije značajno smanjila (rast cijena je ipak smanjio globalnu potrošnju nekoliko postotaka), a zadnje 2 godine proizvodnja je manja za 700 tisuća tona, pale su i zalihe maslinovog ulja. Tako su se europske smanjile u 3 godine preko pola – sa 784 tisuće tona na očekivanih 360 tisuća tona u 2024. godini

2. Cijene maslinova ulja - logično na gore navedeno, kako je padala proizvodnja i zalihe, maslinovo ulje je poskupjelo. Porast cijena na tržištima glavnih proizvođača je gotovo 100% u periodu od 2022. do 2024. Tako se trenutno ekstra djevičansko može ovoga trena u Italiji, Grčkoj i Španjolskoj kupiti po cijenama od 8-9,4 EUR/kg.

Moram se ovdje osvrnuti na cijenu jer kako se uvijek u EU izvještajima navode veleprodajne to može zbuniti prosječnog čitatelja. Riječ je o proizvođačkim cijenama ulja u rinfuzi. To ulje treba zapakirati u bocu, čep i etiketu, prevesti do trgovine, dodati tu maloprodajnu maržu trgovaca i ponekad veletrgovca i naravno PDV državi. Ugrubo, cijena od 9 EUR kod proizvođača reflektira se negdje oko 13-14 EUR na polici lokalnog dućana.

3. Potrošnja maslinova ulja - očekivano zbog visokog porasta cijena, pala je i potrošnja. Taj pad je srećom ispod 10%.

Poražavajući podaci za jednu mediteransku zemlju
Što nosi budućnost za proizvodnju i cijenu maslinovog ulja? Uzgaja se primarno u mediteranskom pojasu gdje je utjecaj klimatskih promjena visok i za očekivati je da će i dalje imati značajan utjecaj na proizvodnju. Odnosno pojednostavljeno, ne nadajte se bitno jeftinijem maslinovom ulju.

Gdje je tu Hrvatska? Cijena se zadnjih mjeseci kreće oko 13 EUR/kg (1 kg = 1,1 litre ulja), što je značajno više nego u zemljama u okruženju. To je posljedica specifičnog hrvatskog tržišta na kojem manjka domaćeg maslinova ulja i percepcije (i činjenice) o njegovoj kvaliteti. Ovo je dobra vijest za hrvatsko maslinarstvo, jer je ono u odnosu na talijansko ili španjolsko nisko automatizirano i uglavnom bazirano na velikoj količini obiteljskog ručnog rada. Bez ove razlike u cijeni ulja domaće maslinarstvo bi bilo vrlo ugroženo, a ionako će smjene generacija donijeti svoje izazove.

Podatak o površini govori puno o nama, hrvatskim maslinarima. Hektari maslinika rastu, ali vrlo skromno i dalje vrtimo oko 20.000 hektara, dok je prinos ploda u 2023. godini bio ispod 1.500 kg/ha, što u konačnici daje 180-200 litara ulja po hektaru.

I treći je podatak poražavajući za jednu mediteransku zemlju. A to je da smo u maslinovom ulju samodostatni tek 46%.

Da razumijemo koliki je to izazov, malo ću ga kvantificirati. Hrvatska (službeno) proizvodi oko 4.000 tona maslinova ulja godišnje. Ako smo samodostatni ispod 50% onda valjda uvozimo još 4.000 tona (u izvješću kod uvoza piše 1.000 tona pa je pitanje i kvalitete prikupljanja podataka). Intenzivni, navodnjavani i moderni nasadi bi morali proizvoditi i preko 1.000 kg ulja/hektaru.

Dakle, treba nam samo 4.000 hektara novih maslinika da riješimo naš uvozni problem. To se može vrlo lako osigurati samo na području Zadarske županije na područjima kojima sada "gospodare“ Hrvatske šume. Ali to je već tema za neku drugu priču, a i pisao sam već o tome.

Iduće pitanje je pitanje produktivnosti hrvatskih maslinara. Ako nam je prosječna višegodišnja produktivnost oko 2 tone ploda/ha to je iznimno loše (ili varaju statistike, pitanje je i crnog tržišta itd.). Kao primjer dat ću naš maslinik koji ima puno mana (položaj, kvaliteta zemljišta, sortiment), a ostvarujemo u prosjeku oko 3 tone maslina/hektaru, dok je rekordna godina bila oko 6 tona. Mi radimo solidno obradu tla i rezidbu, ali štedimo na gnojivu i ponekad preskočimo zaštitu. Što mi govori da bi kvalitetni maslinari morali na dobrim položajima ostvarivati prosječno i 6-7 tona/hektaru.