Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Ruj 2014

Gradonačelnik Metkovića Vladi: Odbacite 'jesam te' porez i srežite državnu upravu

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Agencija VLM  

Gradonačelnik Metkovića Vladi: Odbacite 'jesam te' porez i srežite državnu upravu

Gradonačelnik Metkovića i predsjednik Mosta nezavisnih lista Božo Petrov koji je uspješno racionalizirao troškove u Gradskoj upravi Metkovića, danas je predstavio vlastite smjernice za sustavnu racionalizaciju troškova države.

- Ovaj naš istup vezan je uz najave mjere smanjenja poreza na dohodak što smatramo u načelu pozitivnom mjerom, koju nažalost ne prate i ostale potrebne mjere i koju država planira provesti na na teret proračuna lokalnih samouprava komenitirao je smjernice kje prenosimo u cijelosti njegov zamjenik Nikola Grmoja.

Svaku mjeru koja Hrvatsku okreće prema izlazu iz dugogodišnje nepodnošljive krize valja pozdraviti, pa tako i ovu kojom se radnicima podižu neto plaće. Međutim, kao što jedna lasta ne čini proljeće tako ni jedna mjera ne čini napredak. Jedan korak ne znači hodanje, ako ga ne prate drugi koraci. Pozdravljajući taj ''jedan korak“ želimo hrvatskim državnim vlastima, Vladi - ali i Saboru, Predsjedniku države, pa i mnogim lokalnim samoupravama - preporučiti i druge korake:

1. Odbaciti ''jesam te“ porezni sustav

Baš kao što je bilo potrebno žurno radnicima povećati neto plaće, potrebno je i poduzetnicima hitno smanjiti dio nameta na te iste plaće, jer – recite to jasno radnicima - uskoro im neće imati tko isplaćivati nikakve plaće.

Rasteretite poduzetnika od lihvarskih nameta na svaku kunu koju pokušava zaraditi (posebno proizvodni dio gospodarstva) i cjelokupnom gospodarstvu omogućite jednostavniji i razumljiviji sustav poreznih i raznoraznih drugih ''jesam te“ nameta. Sabore i Vlado, žurno odbacite ''jesam te“ porezni sustav, jer nam se s takvim humorom crno piše - učinite to odmah!

2. Mjere prema dosadašnjem učinku, a ne prema ''kolektivnoj solidarnosti“

Nažalost ova je Vlada (uostalom kao i prethodne) sklona provoditi nepripremljene ad-hoc mjere, bez stvarne analize svih učinaka i šireg plana u koji se te mjere trebaju uklopiti. Voljeli bi da najavljene mjere povećanja neto plaća radnicima, uz već prethodno navedeno smanjenje opterećenja poduzetnicima, prati i korektno raspoređena racionalizacija između države i lokalnih samouprava zbog naknadnih manjih prihoda te financijska stimulacija lokalnih samouprava koje su u prethodnom razdoblju poslovale pozitivno i odgovorno.

Ako manjak prihoda zbog navedene mjere bude stavljen prvenstveno ili potpuno na teret lokalne samouprave, evo što trebaju znati građani Metkovića, Omiša, pa naravno i cijele Hrvatske. Preuzimanjem uprave grada Metkovića, naslijedili smo opustošenu gradsku blagajnu s dugovima koji su dosezali do 18 milijuna kuna. U samo petnaest mjeseci uspjeli smo prepoloviti taj dug radikalnom racionalizacijom koja je, osim smanjenja zaposlenika u gradskoj upravi, značila i gotovo jednogodišnji minimalac za sve djelatnike počevši od gradonačelnika, pa nadalje. Grad ostavljen da na tankoj niti visi nad bezdanom već petnaest mjeseci izvlačimo iz tog financijskog ponora bez ičije pomoći.

Štoviše, štedeći na sebi i vraćajući naslijeđene dugove koji dotad nikoga u državi nisu ni zanimali ni brinuli, oslobodili smo i usmjerili dio sredstava u pisanje projektne dokumentacije za EU projekte kako bismo dokraja stabilizirali i stavili na noge pokleknuli grad. I što nam kao nagradu priprema država svojim mjerama? Nakon što smo izracionalizirali 9 milijuna kuna u periodu u kojem mnogi nisu ni lipu, država nam poručuje da će nas ''srezati“ za još 3 milijuna! Nisu se uopće zapitali može li grad koji je sam na sebi uštedio 9 milijuna, uopće preživjeti uskraćen za još 3! A istodobno nam postojeći zakonski okviri ne omogućavaju implementaciju bilo kakvih mjera kojima bismo nadomjestili taj manjak u proračunu.

Vjerujem kako hrvatska javnost zna da smo već prije godinu dana napravili sve ono što danas od svih, pa i od nas, traži Ministarstvo financija. Vjerojatno mnogi imaju, ali mi više nemamo što ''izracionalizirati“. Novac koji nam danas pokušava uskratiti Ministarstvo financija koristili smo za vraćanje dugova i EU projekte. Kad nam uzmu i to, vjerovnici grada šalju grad u ovrhu i blokadu. Kako ne bismo potonuli u dugovima, preostat će nam samo sljedeće: isključiti sve EU projekte, potpuno ugasiti sportske objekte i kulturno središte te tako poslati 20 osoba na Zavod za zapošljavanje. Time se u gradu gase SVI sportski klubovi te kulturni sadržaji i manifestacije.

Kako bih što bolje dočarao veličinu tog gubitka, radi usporedbe navodima da je to je isto kao kad biste u Zagrebu danas ''stavili ključ u bravu“ na Lisinski, HNK, sve muzeje, te sve klubove poput Dinama, Cibone, Medveščaka. Apsolutno SVE. Zamislite samo nakon toga život takvoga grada. Mjere koje dolaze odozgor, a jednako tretiraju sve, pa čak i jače pogađaju one gradove i općine koje su štednjom preduhitrile ove dobrano zakašnjele Vladine poteze, neće u konačnici polučiti željeni uspjeh. Ova konstatacija je točna, ako posumnjamo i na poznato ''snalaženje“ onih lokalnih samouprava koje imaju sreću da su ''njihovi“ gore na vlasti.

Hoće li ''svoji svojima“ uskraćena sredstva na jednoj strani kompenzirati na nekoj drugoj strani? Možda bi napokon bio trenutak da se pred građane podastru proračuni, prihodi i rashodi, sa svim ključnim specifikacijama, svih lokalnih samouprava i svih javnih, iz poreza građana i tvrtki, financiranih ustanova. Možda bismo tada jasnije i pravednije vidjeli tko i gdje treba podnijeti barem mrvicu žrtve za opće dobro u privrženost kojem se političari tako lako zaklinju.

3. Režite nepotrebne rashode!

No, nismo istupili kako bismo se samo žalili na nešto. Ne, jer prijedlog da radnici dobiju veće neto plaće je dobar. Želimo samo reći hrvatskoj javnosti, a ujedno poručiti i Vladi i Hrvatskom saboru, da postoji još niz dobrih i lako provedivih mjera racionalizacije, kako onih ''vatrogasnih“, žurnih, tako i onih planskih, dugoročnih. Vidimo da se ministar financija trudi inicirati još neke mjere, ali se pitamo je li to strogo ograničeno soliranje jednog ministra (kojeg svakako treba u tome podržati) ili je to ''šminkanje“ vladajuće garniture u zadnjim trenucima pred novu izbornu ''udaju“ za naivnog mladoženju. Predlažemo stoga dopune mjera racionalizacije javnih uprava, od lokalnih do državne (ili obrnuto).

Treba li nam 151 saborski zastupnik?

Napravite analizu broja realno potrebnih saborskih zastupnika. Ne koristite džepove građana za uhljebljivanje vaših stranačkih aktivista. Reducirajte broj zastupnika, smanjit će se izdaci za plaće, troškovi za odvojen život i putovanja, automobile, mobitele. Promjenom izbornog sustava u smjeru smanjenja broja zastupnika neće doći ni do kakvih problema u radu Hrvatskog sabora, to svi znamo iz prakse, jer se neki uopće ne pojavljuju ni na sjednicama ni na bilo kakvim drugim poslovima a redovito primaju plaću na teret hrvatskih poreznih obveznika. Smanjenje broja saborskih zastupnika prava je tema za novi izborni zakon! Režite nepotrebne rashode!

Treba li Predsjedniku cijela regimenta raznoraznih savjetnika za poslove koje ionako ne obavlja?

Savjetnik do savjetnika, a od savjeta kako Hrvatsku izvući iz ponora krize ni savjetića. Racionalizirajte ured Predsjednika odmah (kao i za budućnost) - smanjit će se izdaci za plaće, troškovi za odvojen život i putovanja, automobile, mobitele. To je prava tema za izmjenu izbornog zakona, pa čak i Ustava i položaja Predsjednika države.

Treba li nam ovolika politička uhljebljena mašinerija u ministarstvima?

Pomoćnik pomoćnika pomoćnog savjetnika je hrvatski standard. Racionalizirajte ministarstva - smanjit će se izdaci za plaće, troškovi za odvojen život i putovanja, automobile, mobitele. To je tek početak prave teme za rezanje državne i lokalne administracije.

Trebaju li nam 44 vladine agencije?

Godišnje koštaju oko 4 milijarde kuna, a ''sviraju“ ko orkestar na Titaniku! To je prava tema za racionalizaciju državne uprave.

Zakupi prostora?

Pogledajte izdatke za zakupe prostora koje plaćate privatnim ''poduzetnicima“. S kojom svrhom? Da bi u njima sjedili vaši aktivisti...To je stvarno neophodno? Smanjite bez korisne poslove u nebrojenim ''uredima za dangubu“, pa nećete morati plaćati najam i režije za djelatnike od nekoliko minuta mjesečnog pojavljivanja ''na poslu“. To je prava tema za rasterećenje gospodarstva.

Treba li nam ovolika administracija lokalne samouprave?

Ne treba! Ne trebamo ni nabrajati zašto, jer smo to sami vidjeli i znamo!

Provedite racionalizaciju (od vrha do dna, od Predsjednika države, Hrvatskog sabora i Vlade, pa do zadnje općine i grada Metkovića, naravno), ako imate petlje izgubiti svoju glasačku mašineriju uoči izbora! To je prava tema o najkatastrofalnijom trenutačnoj poplavi u Hrvatskoj – poplavi hrvatskog gospodarstva u mulju popucalih ''poreznih nasipa“ koji zahtijevaju žurnu racionalizaciju.

Režite neodrživi ''porezni vodostaj“, jer ćete potopiti hrvatsko gospodarstvo od kojega, na kraju krajeva, budimo napokon iskreni, svi mi dobivamo i bruto i neto plaće! Da, Vlado, reži neodržive porezne prihode!!! Hod, a ne korak – plan, a ne ''kljucanje“ Mogli bismo tako nabrajati danima... Znači, primijenite predložene porezne promjene ali na teret onoga što do sada nije ni mrvicu racionalizirano, na teret vaših rashoda. Nemojte dirati nas koji smo se izmučili da bi napravili ovo što smo napravili.

Gdje ste bili kad se nemilice trošilo i kad se Metković gurao u propast. Zašto se tad nije reagiralo? Zašto sustav nije reagirao na sve naše pozive za financijskim nadzorom proračuna prije godinu dana, već su stigli ove godine, navodno na poziv bivšeg gradonačelnika? Zašto državni sustav ne sankcionira sve kriminalne radnje bivše gradske vlasti zbog kojih ispaštaju svi građani Metkovića? Molim predsjednika Vlade, Predsjednika Sabora i Ministra financija da se javno očituju oko našeg prijedloga.

Ili da nam predlože drugo rješenje što napraviti: 1. Zadužiti se? Hoćete li dati odobrenje? Do kada ćemo se zaduživati? 2. Ugasiti funkcioniranje grada? 3. Stopirati razvojne projekte? 4. Nešto drugo, treće ili četvrto? Predložite, rado ćemo vas saslušati. Ali predložite nam kako ćemo hodati, a ne zakoračiti jedan korak, pa pasti, kako ćemo ''jesti“, a ne ''kljucati“ pa što bilo da bilo, ''zrno“ ili kamenčić. Ako ne znate što, primijenite naš prijedlog. Bit će to hod, a ne tek korak u pravom smjeru, pozdraviti će ga građani Hrvatske, nama Metkovcima i svim drugim građanima Hrvatske će omogućiti da napokon u pravom omjeru uživamo u blagodatima i sunca i kiše, a ne da nas bez plana i vizije ili sprži jedno ili potopi drugo.


Komentari članka

Vezani članci

Jelena Ferk: Treba napraviti prvi korak, idealni uvjeti rijetko dolaze

23.04.2026.

Na Liderovoj listi '40 ispod 40' nalazi se i osnivačica brenda Bioandina kojoj je cilj izgraditi prepoznatljiv, dugoročno održiv brend

Märtha Rehnberg: Lideri koji nemaju viziju budućnosti prestaju biti lideri

22.04.2026.

Izađite iz starih menadžerskih praksi poput klasičnih okvira Porterovih pet sila i sličnih koji vežu vaše razmišljanje uz organizaciju i sadašnjost

BBC: Ove turističke destinacije su kao Hrvatska, ali jeftinije

21.04.2026.

BBC je izdvojio nekoliko lokacija koje sve više dobivaju na popularnosti, a namijenjenih Britancima koji traže povoljniju i pomalo drugačiju destinaciju za ljeto.

Rat, kriza, inflacija – ništa nas ne odvraća od odmora, većina će ljetovati u Hrvatskoj

21.04.2026.

Čak 93 posto hrvatskih građana planira bar jedno putovanje u ovoj godini, a pritom čak 74 posto ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje, što je na razini prošlogodišnjih rezultata.

Čak 74% građana planira ljetovanje u Hrvatskoj, prosječna potrošnja raste na 1.404 eura

20.04.2026.

Interes građana za ljetovanje u Hrvatskoj ostaje stabilan: čak 74% ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje što je na razini prošlogodišnjih rezultata. Istovremeno, raste planirana potrošnja: građani će za ljetovanje u prosjeku izdvojiti 1.4

Tag cloud

  1. 2850 članka imaju tag turizam
  2. 2706 članka imaju tag hrvatska
  3. 1808 članka imaju tag svijet
  4. 1486 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1565 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1651 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1334 članka imaju tag industrija
  11. 1244 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1074 članka imaju tag menadžment
  14. 1182 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 685 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 691 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 529 članka imaju tag obrazovanje
  30. 438 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 360 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke