HNB upozorava na fiskalne nelogičnosti

Kriza na tržištu državnog duga u eurozoni povećava rizik slabljenja oporavka svjetske ekonomije, a uz prijetnju recesije s dvostrukim dnom u slučaju da se ta kriza ne obuzda, takvo okruženje povećava i rizike produžene recesije domaćeg gospodarstva. To vrijedi i za fiskalne rizike te moguće ponovno pogoršanje uvjeta vanjskog financiranja. Analitičari Hrvatske narodne banke (HNB) stoga upozoravaju kako glavni rizici za financijsku stabilnost i ove godine proizlaze iz nepovoljne interakcije recesije i pogoršanja fiskalne bilance. U najnovijoj publikaciji Financijska stabilnost s tim u vezi ističu kako “treba imati na umu da će financijska tržišta pratiti i kažnjavati politike koje ocijene nerazboritima, kao i moguće šokove iz okruženja povezane s promjenama percepcije fiskalne održivosti u najranjivijim državama”. Razlog više za oprez prema fiskalnoj ekspanziji je u činjenici da je kreditni rejting Hrvatske ionako blizu najnižem investicijskom razredu. U tom svjetlu u HNB-u relativno rizičnim ocjenjuju kombinaciju aktualnog smanjenja poreznog tereta i nadalje visoke razine proračunskih rashoda.

Odlazak investitora
Usto, kašnjenje oporavka u odnosu na okruženje moglo bi pogoršati percepciju održivosti svih dugova, što bi pak investitore moglo potaknuti na smanjenje izloženosti prema Hrvatskoj. Odgovor središnje banke na postojeće vanjsko i domaće ekonomsko okruženje bit će, kažu, daljnje “podupiranje likvidnosti financijskog sustava s ciljem ublažavanja vanjskih poremećaja, kao i olakšanje transfera kreditnog potencijala u sektor međunarodno razmjenjivih dobara”. Takva strategija dosad je pridonijela izbjegavanju pretjeranih lomova gospodarske aktivnosti, a time i očuvanja financijske stabilnosti. No, u HNB-u su svjesni da su s njom povezani i rizici poslovne politike banaka “koje su dosad kredite pretežito usmjeravale prema sektorima međunarodno nerazmjenjivih dobara i time usporavale nužno restrukturiranje gospodarstva te promjenu obrasca rasta”. Zato ističu potrebu pooštravanja nadzora nad sustavima upravljanja rizicima banaka, s naglaskom na sistemske.

Loši krediti rastu
Vezano uz rizike i otpornost bankovnog sektora, u temeljnom bi scenariju - da u drugoj polovici 2010. započne oporavak gospodarske aktivnosti i da tečaj ostane stabilan - rast udjela loših kredita u ukupnima ove godine mogao i usporiti. U tom bi slučaju njihov udio porastao na malo više od 10 posto. Istodobno, u malo vjerojatnom šok-scenariju koji pretpostavlja nastavak recesije (pad BDP-a od 3%) i 10-postotnu deprecijaciju tečaja, udio loših kredita povećao bi se na kraju 2010. na oko 16 posto. Iako bi to za neke banke značilo znatno smanjenje adekvatnosti kapitala, i u tom šok-scenariju bi sustav u cjelini ostao dobro kapitaliziran. Ubrzavanje rasta loših kredita koje se iz 2009. protegnulo i na početak 2010. najizraženije je bilo u skupini tzv. korporativnih banaka koje su i najosjetljivije na šokove. Kod njih se udio loših kredita od druge polovice 2007. (kad je bio na najnižoj razini) do proljeća 2010. utrostručio, na 17 posto. Kod tzv. univerzalnih banaka (uključuju sve velike) udio loših kredita je porastao ali je upola manji, 8,1 posto, dok su ‘personalne banke’ koje su inicijalno imale najveći udio loših kredita (10 posto) zabilježile tek blagi porast loših, na 11,3 posto. To je svakako opteretilo poslovanje banaka, ali su otpisi i rezervacije na razini sustava u prvom kvartalu ostali niži od polovice neto prihoda iz poslovanja pa “zarade banaka i dalje uspješno amortiziraju šokove”. Ti su troškovi ispravaka vrijednosti bili manji od petine viška jamstvenog kapitala, što govori u prilog dobroj kapitaliziranosti. No pojedinačnoj razini razlike se povećavaju pa tako u HNB-u ističu da je kod dijela banaka koje unatoč nepovoljnu makro-okruženju iskazuju poboljšanje kvalitete kredita potreban dodatni oprez u tumačenju poslovnih rezultata.