Hrvatska kaska i u maslinarstvu

Hrvatskoj još uvijek zaostaje po proizvodnji maslina za svim mediteranskim zemljama, ali i za nekim državama u kojima je maslinarstvo još u povojima poput SAD-a, Argentine, Perua i Australije. U svijetu raste trend potražnje ekološkog maslinova ulja i prelaska svjetskog maslinarstva na ekološki način uzgoja, što potvrđuju podaci da su se površine pod ekološkim maslinicima u svijetu povećale 20 posto u razdoblju od 2007. do 2009. godine te dosegnule pola milijuna hektara. Sličan trend zabilježen je i u Hrvatskoj, koja ipak još uvijek zaostaje po proizvodnji maslina za svim mediteranskim zemljama, ali i za nekim državama u kojima je maslinarstvo još u povojima poput SAD-a, Argentine, Perua i Australije, doznajemo od Ranka Tadića, stručnjaka za ekološku poljoprivredu projekta Coast, koji provode Ujedinjeni narodi u četirima dalmatinskim županijama.

»Najveći dio od oko 400 hektara hrvatskih ekoloških maslinika nalazi se u Dalmaciji u kojoj se u posljednje tri godine bilježi povećani interes maslinara za prijelaz na ekološki način proizvodnje. Tome je svakako pridonijela i stalna edukacija kroz projekt Coast, kao i potpore programa za poticanje zelenog poduzetništva, koji se provodi u suradnji sa županijskim razvojnim agencijama«, ističe Snježana Mihinica, suradnica za ekološku poljoprivredu projekta Coast. Zbog toga je projekt Coast u Marini pokraj Trogira, u suradnji s Poljoprivrednom zadrugom Marina, Hrvatskom poljoprivrednom komorom - Odjelom Splitsko-dalmatinske županije, Općinom Marina i Udrugom Dalmacija Eko organizirao seminar »Prednosti ekološkog maslinarstva«. Seminar, koji je okupio brojne maslinare, ali i ostale poljoprivrednike zainteresirane za ekološki način proizvodnje, dio je provedbe prioritetnih mjera Akcijskog plana za razvoj ekološke poljoprivrede i proizvodnje hrane u Dalmaciji, koji se provodi u okviru projekta Coast. Prema Vladinoj odluci i Operativnom planu podizanja maslinika, Hrvatska bi do ulaska u EU trebala imati 8 milijuna stabala maslina, proizvoditi 10 milijuna litara ulja, a njezini bi stanovnici trebali godišnje trošiti dvije i pol litre ulja. Površine pod maslinama kod nas trenutačno zauzimaju oko 2 posto ukupnih poljoprivrednih površina, no njihov udjel raste. Naime, godišnje se sadi više od 500.000 stabala maslina ili oko 2000 hektara maslinika. Iako naše maslinarstvo nakon ulaska u EU čeka jaka konkurencija i ograničena sadnja novih stabala, njega u Europi čeka i svijetla budućnost, tvrde stručnjaci. Europska unija nema kvota za maslinike, odnosno i nakon ulaska Hrvati će moći nastaviti podizati nove nasade, a moći će ostvariti i potpore iz europskih strukturnih fondova.

Na skupu u Marini maslinari su, među ostalim, upoznati s postupkom koji trebaju provesti kako bi došli do ekološke oznake - postupke stručnog nadzora i certificiranja u ekološkoj proizvodnji i pravila prijelaznog periode.