Hrvatska u kvaliteti života napravila najveći skok u svijetu

Loše je prošao SAD koji je zbog dramatične nejednakosti među američkim građanima izgubio 23 mjesta i svrstao se iza Grčke, Slovačke, Slovenije i Češke

ZAGREB Hrvatska je osjetno unaprijedila mogućnosti koje svojim stanovnicima daje za dostojan i siguran život. Među 156 zemalja, Hrvatska se u 2013. godini svrstala na 47. mjesto, u najvišu skupinu od 49 država koje imaju »vrlo visoki humani razvoj«. Zajedno s Argentinom i Saudijskom Arabijom, Hrvatska je u četvrt stoljeća napravila u tom pogledu najveći kvalitativni skok u svijetu, jer je početkom 1990. godina spadala u zemlje sa »srednjim humanim razvojem«, objavio je Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u najnovijem izvješću.

Indeks humanog razvoja, koji je razvio UNDP, jedan je od kriterija koji pokazuju kvalitetu života u pojedinim zemljama. Taj indeks obuhvaća ne samo gospodarsku snagu zemalja i dohodak po stanovniku, nego i mogućnosti građana za školovanje i liječenje, te njihov očekivani životni vijek. Na čelu svjetske ljestvice su Norveška, Australija, Švicarska, Nizozemska i SAD. Slijede ih uglavnom europske države, pri čemu se većina bivših komunističkih zemalja svrstala ispred Hrvatske, dok se iza nje nalaze Letonija, Crna Gora, Bjelorusija, Rumunjska, Bugarska i Srbija.

Međutim, UNDP je objavio dodatnu ljestvicu, na kojoj je poredak zemlja korigirao naviše ili naniže, ovisno o tome kakve su dohodovne nejednakosti u državama. Hrvatska ima jedan od najviših koeficijenata nejednakosti u srednjoj Europi, pa je zbog toga na korigiranoj ljestvici UNDP-a izgubila dva mjesta i došla na 49. poziciju.

Najviše bodova, međutim, izgubio je SAD koji je zbog dramatičnih i rastućih nejednakosti izgubio 23 mjesta i pao na 28. položaj u svijetu, iza Grčke, Slovačke, Češke i Slovenije. S druge strane, zahvaljujući manjim dohodovnim nejednakostima među stanovnicima, Slovenija se popela s 25. na 16. mjesto u svijetu, a Češka s 28. na 19. mjesto. Slovenija i Češka imaju najviše indekse humanog razvoja u srednjoj Europi. Rezultati pokazuju da Amerika prestaje biti uzor drugim državama.

– Kako će se svijet ugledati na SAD, na ekonomski model u kojem većini stanovništva dohodak stagnira, a dohoci manjine idu u nebo, komentirao je te podatke nobelovac Joseph Stiglitz, u najnovijem članku na portalu »Social Europe Journal«. Dohoci prosječne američke obitelji danas su manji nego prije četvrt stoljeća, kad se korigiraju za inflaciju. S obzirom na skupoću liječenja ili školovanja , prosječni Amerikanac može pasti na rub egzistencije ako se razboli, izgubi posao ili se razvede.

Iznenađujuće je, također, da je siromašna Kuba zauzela mjesto u najboljoj skupini zemalja u svijetu, svrstavši se na 44. mjesto. Po tome je ispred Hrvatske, a nije puno lošija od bogatog SAD-a, jer je kubanskim građanima pristupačno školovanje i liječenje, a mogu očekivati razmjerno dugi životni vijek