Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Tra 2014

Hrvatski peradari: Prvih sedam za Uskrs na tržište šalje 15 milijuna jaja

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Jolanda Rak Šajn  

Hrvatski peradari: Prvih sedam za Uskrs na tržište šalje 15 milijuna jaja

Iz kaveza koji sada imaju i prečku, gnijezdo te prostor za kljucanje, čeprkanje i oštrenje kandži, iz bjelovarske Gale samo će se u uskrsnom tjednu na tržištu naći više od milijun i pol jaja. Računa se da je to desetina posla koji će koke nesilice sedam najvećih proizvođača u nas, koji drže 70% ukupne proizvodnje, obaviti u ovo predblagdansko vrijeme – zajedno će na tržište isporučiti 15 milijuna jaja. No, malim, srednjim, velikim, ekstravelikim jajima iz Gale zajedničko je to što ih nese i dalje mali broj koka u nas, kojima je prema standardima EU, koje svi hrvatski proizvođači moraju ispoštovati do 1. srpnja, osigurano i više od potrebnih 750 četvornih centimetara kaveza po kljunu.

Tristo jaja po kokici

Gala, koja u obogaćenom ili baterijskom uzgoju danas ima šest objekata sa 193.536 nesilica i godišnje proizvede oko 50 milijuna jaja, čak 300 po kokici, europsku je zadaću napravila još 2011. Prva je prehrambena tvrtka u nas koja je za ulaganja od 4,4 milijuna eura, oko 22 eura po nesilici, povukla dio sredstava iz europskog fonda IPARD, kaže njezin vlasnik i direktor Jakov Ćorić. Prva je u Hrvatskoj dobila i okolišnu dozvolu. No, iako će ovih blagdana potražnja za jajima porasti i 40%, proizvodnja u Hrvatskoj, jedna od rijetkih kojom smo samodostatni, na klimavim je nogama. Između škara trgovaca koji stalno traže jeftinije dobavljače i loše poljoprivredne politike, koju prati nelikvidnost i nerazumijevanje bankara, najpogođeniji su stočari, a među njima i peradari. Svako četvrto jaje, oko 140 milijuna jaja godišnje, daju državi. Samo je soja od 2011. poskupjela sa 1,80 na 4,50 kuna pa repromaterijal u cijeni proizvodnje čini već 50% troškova, otvarajući mogućnost sve većem jeftinom uvozu. Lani smo uvezli 740 tona ili 12 milijuna jaja. No, najgore, boje se peradari, tek slijedi. Krajem lanjske godine 96 proizvođača s čak 1,27 milijuna nesilica bilo je “neusklađeno” s EU, a kako rok od 1. srpnja istječe uskoro, Ćorić kaže da bi mogli ostati bez najmanje 450.000 nesilica koje se neće uskladiti s novim zakonom, bez čak 130 milijuna jaja!

– Ulaganja su najmanje 15 do 20 eura po kljunu. No, ozbiljnim proizvođačima s više od 40.000 nesilica predstoje i dodatna ulaganja, u okolišne dozvole, zbrinjavanje gnojiva i skladištenje po nitratnoj direktivi... što početnu svotu povećava i 30% – tvrdi Ćorić. Papirologiji nikad kraja. Poticaja nema, a dok EU svojim proizvođačima daje barem indirektne potpore pogonima za bioplin, zbrinjavanjem nusproizvoda ili pogonima za proizvodnju električne energije iz fotonapona, što u Njemačkoj manje-više imaju sve farme, hrvatski su peradari, osim proizvođača 3500 zagorskih purana i 1500 kokoši hrvatica, prepušteni sami sebi. Hrvatska kvaliteta, jaja bez GMO-a, čime se ne mogu pohvaliti i ona uvozna, tako sve češće završava u robnim markama trgovačkih lanaca.

Prepušteni sami sebi

Gala je, doznajemo, nekad 80% jaja prodavala pod svojim brandom, a danas 20%.

Marijan Lukač, čija farma u Cagincu pokraj Ivanić Grada ima oko 105 tisuća nesilica, kaže da hrvatska jaja više ne mogu konkurirati europskima. Iza njih stoje sređene države i sustav, a zna li se da je u zemljama u okruženju PDV i 15% niži nego u nas, jasno je zašto se zatvara sve više farmi. I njegova će, najavljuje. Prilagodba EU stajala bi ga najmanje milijun eura, a profit koji ostvaruje više nije dovoljan ni za goli život. Lukač d.o.o., jedna je od dvije tvrtke u RH koje proizvode i tekuća jaja. No, dok nas, kako kaže, po glavi sve više udaraju jaja iz Europe, tekuća ili tvrda hrvatska jaja u istom su problemu – i sve je manje domaće kajgane.

Ulažu milijune za usklađivanje s Europom, a ne znaju hoće li opstati

Žito, Vuka - Najveći u Hrvatskoj

Sa 210.000 nesilica tvrtka Marka Pipunića najveći je proizvođač jaja i potpuno usklađena sa standardima EU.

Perfa Bio, Donja Stubica - Stajski uzgoj nesilica

Tvrtka Marka Brajevića u stajskom (podnom) uzgoju ima 210.000 koka; u procesu prilagodbe EU ulaže 4 mil. eura.

Lukač, Caginec - Gase proizvodnju

Prilagodba EU skupa je i više im se farma ne isplati, tvrde da gase farmu sa 105.000 koka.

Piko, Jastrebarsko - Prilagođavaju se

Tvrtka Ivana Valentića ima 160.000 nesilica i u postupku je prilagodbe strogim propisima EU.

Vrana, Biograd na Moru - Još malo pa gotovi

Tvrtka američko-hrvatskog biznismena Stevea Bubala ima 100.000 nesilica i u lipnju završava proces prilagodbe.

Petričević, Stari Mikanovci - Najveći u Slavoniji

Ankica Petričević, vlasnica najveće slavonske farme konzumnih jaja, ima oko 100.000 kokoši nesilica.


Komentari članka

Vezani članci

Živio je svinjogojstvo, uništio ga je ASK, od revitalizacije odustao

22.07.2026.

Poluotvoreni uzgoj crne slavonske svinje više nije moguć, morao bi sagraditi nove objekte i uložiti do 250.000 eura

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Ana iz Zadra ima vlastiti restoran i OPG. Uzgaja i kokoši i čak 80 sorti rajčica

01.07.2026.

ANA ANDABAK iz Zadra na Instagramu je postala prepoznatljivo lice domaće poljoprivrede. Iako je po struci inženjerka građevine, danas je mnogi poznaju kao vlasnicu OPG-a na kojem uzgaja više od 80 sorti rajčica, desetke kokoši koje su postale zvijezde nje

U Soljanima pod lubenicom 40 do 50 ha: U izvrsnoj su kondiciji, bliži se i berba

22.06.2026.

Na istoku Lijepe naše, u Soljanima, mjestu koje je već godinama poznato po uzgoju lubenica, poljoprivrednici s optimizmom gledaju prema ovogodišnjoj berbi. Među njima je i Stjepan Ćurdo, koji se proizvodnjom ovog, zapravo, povrća, bavi već više od 30 godi

Za stočarstvo osigurano 60, a za biljnu proizvodnju 30 milijuna eura - predstavljeni sektorski natječaji:

15.06.2026.

Sredstva su namijenjena sektorima u kojima Hrvatska ima najveći prostor za rast: proizvodnji mlijeka, mesa i jaja, voćarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, sjemenarstvu i rasadničarstvu.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1581 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1359 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk