Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Lip 2017

HZZ je nemoćan

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Linda Perić  

HZZ je nemoćan

Premda je na birou trenutačno 175.800 nezaposlenih, poslodavcima u turističkom sektoru to ništa ne znači. Od čitave te "vojske" ljudi bez posla i stalnih prihoda, hotelijeri i ugostitelji sebi ne mogu osigurati sezonsku radnu snagu. Znači li to da ih mizerno plaćaju i da im, općenito, nude loše uvjete, možemo samo nagađati, no činjenica je da su se poslodavci našli u problemu. Prema informacijama koje su izišle u javnost, duž obale trenutačno nedostaje više od 9000 sezonaca, a neki tvrde da je ta brojka i veća.

Zanimljivo je da iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), preciznije njihovog Udruženja ugostiteljstva i turizma ovakav podatak ne potvrđuju, ali ni ne demantiraju. O ovoj temi, premda bi to njihovim članovima bilo u interesu, uopće ne žele konkretno razgovarati jer drže da bi im to, sad kad je već startala turistička sezona, samo naštetilo?!

Doznali smo, međutim, da je HUP, u suradnji s Obrtničkom komorom, u procesu izrade kvota za uvoz strane radne snage, sukladno potrebama u ugostiteljstvu i turizmu. Primjera radi, konobara se na ovaj način traži tisuću, sobarica 620, kuhara 500, servirki 180... Pretpostavka je kako će se, s obzirom na najave o novim investicijama u turizmu i hotelskim objektima koji će biti otvoreni sljedeće godine, te potrebe samo još povećavati.

Nekvalitetan kadar

Da je voda došla do grla kad je u pitanju manjak radne snage potvrđuje nam i Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske.

- Prema mojim procjenama trenutačno nedostaje 10.000 sezonaca, od čega tek 10 posto u Istri jer se tamošnji poslodavci na vrijeme pripreme, a 90 posto u ostatku države. Ne čudi me što HUP ne izlazi otvoreno s tim podacima jer je sezona počela, hotelijeri već imaju ugovore s agencijama i ne bi baš bilo zgodno da se sazna kako fali radne snage. Ove kvote za strance oni izrađuju svake godine, a mi ih uvijek iznova rušimo jer dajemo prednost domicilnom radniku koji bi i poslodavcu trebao biti najisplativija opcija. Naši hotelijeri i ugostitelji morali bi, međutim, shvatiti da plaće koje daju definitivno nisu motivirajuće - kaže Andrić.

Sezonci u sektoru turizma; konobari, kuhari, prodavači, sobarice, čistačice, kuhinjski radnici, recepcionari..., mjesečno u prosjeku zarade 4.200 kuna. Tko bi, kaže sindikalist, radio za to ako još mora platiti i hranu i smještaj...
- Slavonci definitivno ne, oni su otišli u Njemačku ili Irsku gdje kao radnici uživaju sva prava, dobivaju trinaestu plaću i slično. U HUP-u su valjda svjesni kako ni Bosance više neće tako lako privući jer i oni znaju da će puno bolje proći ako odu na sezonski rad u, primjerice, Austriju... Ostaju nam tako Bugari i Rumunji, koji se nisu pokazali kao osobito kvalitetna radna snaga. Gosti koji dođu u Hrvatsku počeli su primjećivati nekvalitetan kadar koji ih poslužuje, a to je ogroman minus za naš turizam - drži Eduard Andrić.

Sezonac koji radi u Hrvatskoj u velikoj je neizvjesnosti, između ostalog, i zato što radi na određeno vrijeme, a ugovori se ponekad produžuju mjesec za mjesecom.

Padanje s nogu

- Ako krivo pogleda poslodavca, leti, i to bez ikakve odštete... Imamo 50 novih hotela i 800 milijuna eura investicija, a broj stalno zaposlenih u turizmu stalno pada. Upozorio sam na ovaj problem i resornog ministraGarija Cappellija i ponudio mu jedno rješenje koje je on prihvatio. Naime, predložio sam mu da u Pravilnik o kategorizaciji hotela uvrsti stavku prema kojoj bi u hotelu na neodređeno vrijeme moralo biti onoliko osoba koliko ima ležajeva. Na taj bismo način podigli kvalitetu hrvatskog turizma - govori čelnik Sindikata, kojeg pitamo kako će se ove sezone riješiti problem nedostatka sezonaca budući da on navodi kako se HUP-ove kvote za uvoz radne snage neće realizirati.

- Riješit će se kao i svake godine, i to tako da se teret posla svali na onu manjinu stalno zaposlenih koja će raditi i po 12 sati dnevno, bez slobodnih dana... Kad završi sezona, doslovce će padati s nogu, a niti jedan sat koji su odradili prekovremeno neće im biti plaćen - tvrdi Andrić.

Čanić: Radisson Blue je popunjen

Sandra Čanić, menadžerica hotela "Split Radisson Blu", zadužena za ljudske resurse, kaže da se i oni svake godine suočavaju s problemom nedostatka radne snage.

- Uvjeti u sektoru ugostiteljstva, u smislu visine primanja, duljine ugovora, dodatnih benefita, ukupne radne satnice i slobodnih dana značajno variraju, pa su usporedbe nezahvalne. Radisson Blu Resort Split, kao dio međunarodnog lanca hotela, velik naglasak stavlja na poštivanje radničkih prava, u prvom redu kolektivnog ugovora... Logični cilj nam je što dulje zadržavanje i povratak dobrih radnika jer je kvalitetnog djelatnika teško naći, ali i obučiti. Ove godine zbog renovacije hotela tražimo nešto manje radnika nego inače i stotinjak sezonskih pozicija već je gotovo popunjeno - kaže Sandra Čanić.

HZZ je nemoćan

Zanimljivo je i da Hrvatski zavod za zapošljavanje, kao posrednik, nije mogao udovoljiti svim potrebama poslodavaca kad je u pitanju sezonsko zapošljavanje. Naime, u prva četiri mjeseca ove godine putem HZZ-a je traženo ukupno 24.839 sezonskih radnika u svim djelatnostima, od čega najviše (njih 17.933) u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane -
konobara, kuhara, prodavača, sobarica, čistačica, kuhinjskih radnika, pomoćnih kuhara, pomoćnih konobara, recepcionara, turističkih animatora...
HZZ je, međutim, samo djelomično uspio odgovoriti na potrebe poslodavaca, pa je posredovanjem Zavoda zaposleno 14.688 sezonaca, što je 10.000 manje od brojke koju su poslodavci tražili.

Kategorija 'stalnih'

Među onima koji su ove godine angažirani na sezonskim poslovima nema puno novih "stalnih sezonaca", tek njih 842. Riječ je o mjeri kojom poslodavac može i iduću sezonu zadržati dobrog radnika, ali mu je za vrijeme "mirovanja" dužan plaćati sve doprinose - zdravstveno, mirovinsko... Žele li poslodavci, pak, uštedjeti na ovim stavkama ili se sezoncima nije drago obvezivati, teško je reći. Činjenica je, međutim, da osam stotina "stalnih" sezonaca nije velika brojka.


Komentari članka

Vezani članci

Vrijeme kad se svaki apartman punio sam od sebe je prošlo. Matematika je neumoljiva

21.07.2026.

Trebamo li mjeriti broj noćenja ili samo prihode? Koliko ove godine stoji kuglica sladoleda, kao da je taj broj kristalna kugla za cijelu sezonu? Uništava li turizam lokalni način života i kako bismo točno trebali uzeti novac koji donosi, a da pritom ništ

Lov na tune u Medulinu privlači goste

20.07.2026.

U Medulinu, jednom od naših najposjećenijih turističkih odredišta, uz bogatu ljetnu ponudu, posebnu pozornost privlače atraktivne manifestacije kao što je Big Game Fishing, odnosno lov na tune.

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

19.07.2026.

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk