Industrijska je poljoprivreda devastirala 75 % bioraznolikosti

“Industrijska poljoprivreda posljednjih je desetljeća devastirala 75 posto biološke raznolikosti, tla i vode. Takav način proizvodnje hrane stvara 40 posto stakleničkih plinova. Industrijska poljoprivreda, jednostavno, nije uspjela kao prehrambeni sustav koji bi nas trebao hraniti. Industrijske farme proizvode robu, a ne hranu”, stoji u tekstu Vandane Shiva, indijske ekološke aktivistice i borca protiv globalizacije, objavljenom u The Asian Ageu.

Milijardu ljudi danas trajno gladuje, a dvije milijarde pate od bolesti povezanih s prehranom. Industrijska poljoprivreda dovela je do raseljenja milijuna malih poljoprivrednika, koji su učinkovitiji i produktivniji od velikih industrijskih farmi.

- Promjena paradigme u ekološku poljoprivredu traži nove mjere. Agroekologija sustavna je paradigma. Promatra poljoprivredni sustav u cjelini, sa svim njegovim kompleksnim odnosima. Istraživanje pokazuje da se hranjivost po hektaru povećava kada uzgajamo raznolikije usjeve. I na temelju stvarnog iskustva sa stvarnim poljoprivrednicima, ekološkim intenziviranjem umjesto kemijskog intenziviranja mogli bismo proizvesti dvostruko više hranjivih tvari nego što je potrebno, uz zadržavanje trenutne površine pod poljoprivrednom proizvodnjom. Ne samo da možemo uzgojiti više hranjivih tvari nego, što nam je potrebno, možemo prevladati i višestruke nedostatke željeza, cinka, kalcija, vitamina itd., koji su posljedica industrijske monokulture. Mali poljoprivrednici proizvode 70 posto hrane koju jedemo. Oni pomažu očuvanju zemlje, vode i bioraznolikosti i održavaju klimu recikliranjem ugljika. Redukcionistička mjera prinosa je za poljoprivredni sustav ono što je BDP za ekonomski sustav. Vrijeme je da prestanemo mjeriti prinos u robi i počnemo ga mjeriti u zdravlju i dobrobiti ekosustava i zajednica. Ekološka poljoprivreda omogućuje nam da se pomirimo sa zemljom, tlom i društvom. Godina 2015. je Godina tla. To nam pruža priliku da napravimo pomak u načinu na koji razmišljamo i na koji uzgajamo našu hranu.

SUPERNAMETNICI I SUPERKOROVI

Sljedeći korak koji nudi industrijska paradigma lažna su obećanja poput zlatne riže i GM banana. Genetski inženjering najnovija je tehnologija koja se nudi u staroj paradigmi poljoprivrede kao rata protiv zemlje. I umjesto do kontrole nametnika i korova dovela je do pojave supernametnika i superkorova.