Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Ou 2016

Jesu li toplinski razdjelnici velika prevara?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Luka Filipović  

Jesu li toplinski razdjelnici velika prevara?

Jesu li toplinski razdjelnici velika prevara ili koristan instrument za uštedu toplinske energije, trebala bi pokazati radna skupina Ministarstva gospodarstva čije je osnivanje najavio ministra gospodarstva Tomislav Panenić. 'Povjerenstvom se mažu oči javnosti', tvrdi Željko Tomašić iz Regionalne organizacije za zaštitu potrošača koji već godinama upozorava na problem razdjelnika, ali i na činjenicu kako je Zakon o tržištu toplinske energije samo mrtvo slovo na papiru jer u stvarnosti tržišta kao takvog nema

Građani su očekivali kako će im se nakon ugradnje razdjelnika smanjiti računi za grijanje, ali u mnogim slučajevima desilo se upravo suprotno. Kad se uzme u obzir da sama ugradnja razdjelnika nije nimalo jeftina – za dvosoban stan s četiri radijatora cijena je oko 500 eura – jasan je bijes pojedinaca.

Za vrijeme HDZ-ovog ministra Popijača razdjelnici postaju važni

Gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić iz HDZ-a je u ponedjeljak prozvao bivšu Vladu koja je uvela zakonsku obvezu za ugradnju razdjelnika. Bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak priznao je da prije donošenja zakona o obveznoj ugradnji razdjelnika nije tražio studiju isplativosti, jer je smatrao da to nije potrebno.

Međutim, Željko Tomašić iz Regionalne organizacije za zaštitu potrošača, koja je podnijela Ustavnu tužbu za ocjenu ustavnosti Zakona o tržištu toplinske energije (ZTTE), podsjeća kako su razdjelnici na velika vrata ušli u Hrvatsku za vrijeme HDZ-ove vlade dok je ministar gospodarstva bio Đuro Popijač.

'Za vrijeme Popijača stupio je na snagu pravilnik o kažnjavanju onih koji nisu ugradili razdjelnik u slučaju da ga je 50 posto stanara već ugradilo. Zatim dolazi Ivan Vrdoljak i nastavlja čitavu priču sa ZTTE-om u kojem se izrijekom navode od svih instrumenata samo razdjelnici i time se kod potrošača stvara kriva slika kako je riječ o štednom uređaju', kaže Tomašić za tportal.

Ističe kako razdjelnici ne štede toplinsku energiju već su sličniji toplomjeru na radijatoru.

'Razdjelnik raspoređuje koliko tko mora platiti od potrošene toplinske energije što je izmjereno kalorimetrom u podstanici, na mjestu preuzimanja toplinske energije u zgradi. Razdjelnici ne štede, štedi čovjek, ali da bi se uz pomoć razdjelnika ostvarila ušteda, potrebno je ugraditi termostatske ventile, nove pumpe za vodu, plastičnu stolarija, termo fasade itd., što dovodi u pitanje opravdanost investicije. Ako se to sve uradi i ostvari manji račun za oko 10 posto, vrijeme povrata investicije je oko 70 do 80 godina. Pitam se kakvo će biti grijanje za 70 godina', napominje Tomašić.

Sumnja u spregu politike i biznisa

On sumnja kako su razdjelnici gurani hrvatskim potrošačima samo zbog jakog utjecaja trgovačkog lobija. Čak govori o sprezi politike i pojedinih kompanija, ali uz ogradu da za to nema dokaza.

'Sudjelovao sam u javnoj raspravi prilikom donošenja ZTTE-a. Zanimljivo je kako su na jednom od tih sastanaka bili i predstavnici tvrtke Brunata. Oni nemaju nikakve veze s toplinskom energijom već samo prodaju mjerne instrumente', kaže Tomašić.

Procjena je kako je u Hrvatskoj dosad ugrađeno oko 200.000 razdjelnika. Najjači su igrači na tom tržištu danska Brunata i njemački Siemens. Obje kompanije surađuju s Danfossom, proizvođačem ventila za razdjelnike, na čiji je trošak izaslanstvo HERA-e, HEP-a i Ministarstva gospodarstva putovalo u Dansku 2013., i to dva mjeseca prije donošenja ZTTE-a.

Čitavu priču dodatno je začinila činjenica kako je država donijela Zakon o toplinskoj energiji i u nj uglavila da se razdjelnici moraju ugraditi pod prijetnjom kazne do 50.000 kuna pod izlikom da to propisuje EU direktiva. Međutim, u direktivi stoji samo da se to preporučuje. Tko ju je krivo preveo, još nije poznato.

'Neki su u Saboru zbog toga prozivali Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju, ali mislim da je to pogrešno. Zakon je predložilo Ministarstvo gospodarstva i ono je trebalo nadzirati njegovu provedbu. Ali ono ne radi ništa osim što kontrolira potrošače, i to poglavito vezano za ugradnju razdjelnika. Pazite, zakon o cestovnom prometu predviđa za prometni prekršaj sa smrtnim posljedicama kaznu do 15.000 kuna, a građanima se prijeti s 50.000 kuna jer nisu stavili razdjelnik', naglašava Tomašić.

Traže moratorij na Zakon o tržištu toplinskom energijom

Njegova Regionalna organizacija za zaštitu potrošača zatražila je moratorij na Zakon o tržištu toplinskom energijom i traži da se ponovo provede stručna rasprava. Smatra kako lokalna samouprava, a ni toplane ne poštuju zakon odnosno nisu primijenile nijednu odredbu zakona koja se odnosi na njih.

'Lokalne samouprave nisu raspisale natječaje za koncesije jer tvrde da ionako ima samo jedna toplana i da se nitko neće javiti. Toplane nisu raspisale natječaje za prodaju toplinske energije već su se same proglasile i distributerima i kupcima te i dalje, kao da je na snazi stari zakon, neposredno sklapaju ugovore s potrošačima. U svemu tome razdjelnici su samo jedna mala spačka, a osnivanje radne skupine zbog njih mazanje je očiju javnosti', zaključuje Tomašić.

Zakon o tržištu toplinskom energijom stupio je na snagu u srpnju 2013. Njegov je glavni cilj bio liberalizacija tržišta. Koliko je on dosad bio učinkovit, najbolje govori podatak kako do dana današnjeg nijedan potrošač nije promijenio opskrbljivača toplinskom energijom.


Komentari članka

Vezani članci

Rekordne 1986. i 2025.: Što se u turizmu zapravo promijenilo?

10.08.2026.

Hrvatska je u 40 godina povećala broj noćenja za 60 posto, ali i dalje preuveličava značaj turizma koji donosi manje nego što bi mogao

Blažević: Opskrba strujom nije ugrožena, solari rasterećuju sustav

10.08.2026.

Više smo puta proteklih dana od mjerodavnih čuli da, kratkoročno, zbog iznimno visokih temperatura i nedostatka oborina ne bismo trebali imati problema s opskrbom električnom energijom. No, što ako ovakvi vremenski uvjeti potraju? Ovo ljeto potrošnja stru

Hrvatska vina gube bitku s vremenom i tržištem: sve manje vinograda, sve više uvoza

09.08.2026.

Najnoviji podaci Međunarodne organizacije za lozu i vino, OIV-a, pokazuju da je hrvatska proizvodnja u 2025. godini iznosila 699.000 hektolitara, odnosno nešto manje od 70 milijuna litara vina.

Hibridi i Škoda i dalje dominiraju prodajom automobila u Hrvatskoj

07.08.2026.

U prvih sedam mjeseci prodano je gotovo 50 tisuća novih automobila, 5,2 posto više nego lani, a hibridi su preuzeli vrh tržišta

EU se rješava ruskog interesa: Hrvatska postaje glavno energetsko čvorište između SAD-a i Europe

06.08.2026.

Dok se Europa postupno odriče ruskih energenata, Sjedinjene Američke Države ubrzano postaju njezin najveći dobavljač prirodnog plina, a stručnjaci smatraju da bi hrvatski LNG terminal na Krku mogao imati ključnu ulogu u opskrbi srednje i jugoistočne Europ

Tag cloud

  1. 2899 članka imaju tag turizam
  2. 2734 članka imaju tag hrvatska
  3. 1520 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1823 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2011 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1324 članka imaju tag trgovina
  11. 1364 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1091 članka imaju tag menadžment
  15. 705 članka imaju tag tehnologija
  16. 1188 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 545 članka imaju tag porezi
  21. 372 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 561 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 410 članka imaju tag potpore
  26. 527 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 462 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 516 članka imaju tag dzs
  38. 456 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk