Kamate modela A+ nešto iznad 4 posto

Nova, niža kamata Hrvatske banke za obnovu i razvoj u novom, poboljšanom modelu A, koji je dobio i znakovito ime A+, spuštena je za cijelih jedan posto - na 2,8, što bi trebalo omogućiti puno povoljnije uvjete financiranja poduzetnicima za koje će banke već danas s HBOR-om i Ministarstvom financija odraditi prvu aukciju za nove kvote, doznajemo neslužbeno iz Ministarstva financija na čijem je čelu Martina Dalić.

HBOR je uspio sniziti kamatu tako da su dogovorene pola posto niže kamate koje naša razvojna banka plaća svojim kreditorima, a cilj je da ukupna cijena kredita prema modelu A+ bude bliža četiri posto, doznajemo, što bi stabilnim hrvatskim tvrtkama trebalo omogućiti financiranje po cijenama u skladu s uvjetima na tržištima Europske unije. Tako barem računaju u Ministarstvu financija, gdje je zadnja aukcija tromjesečnih trezorskih zapisa održana uz prosječnu kamatu od 2,35 posto, što će biti i osnova na temelju koje će se svojim maržama za dodjelu sredstava HBOR-a natjecati poslovne banke. Aukcija će biti održana uz korak od sto milijuna kuna u nadmetanju. U Ministarstvu smatraju da je HBOR-ov potez i jasan signal poslovnim bankama kako kamate na kredit tvrtkama mogu i moraju biti niže. Kako je iz provedbe programa modela A prošle godine ostalo čak 1,1 milijardu kuna, poslovne će banke za pokrivanje ukupnog HBOR-ova iznosa morati izdvojiti 1,65 milijardi kuna zbog dogovorenog omjera 60 prema 40 u korist HBOR-a, što znači da će ove godine tvrtke na imati raspolaganju 2,75 milijardi kuna iz modela A+. Osim najvažnije novosti, nižih kamata Hrvatske banke za obnovu i razvoj, ublaženi su i kriteriji koje potencijalni korisnik kredita mora ispuniti, a odnose se na koeficijent zaduženosti, tekuću likvidnost i dobit. Tako je postojeći odnos između kratkoročne imovine i kratkoročnih obveza snižen sa 0,80 na 0,75.

Dodatno, pozajmice koje su vlasnici dali tvrtki, a dospijevaju izvan roka povrata zatraženog kredita, mogu se po novom tretirati kao kapital u smislu izračuna koeficijenta zaduženosti, tj. odnosa ukupnih obveza i aktive, pa se ne smije isplatiti prije povrata kredita koji bi bio odobren modelom A+. Prema modelu A+, sada će se moći financirati i kupnja osnovnih sredstava i opreme, kako bi se povećala učinkovitost tih kreditnih plasmana te povećali pozitivni poslovni efekti. Osim za financiranje obrtnih i osnovnih sredstava, krediti će se moći koristiti i za podmirenje obveza prema dobavljačima, podmirenje obveza bankama i državi. Dok se u starom modelu moglo koristiti do 20 posto na plaćanje kredita bankama, u novom modelu taj je udjel povećan na velikih 40 posto. Na taj se način skuplji krediti mogu zamijeniti jeftinijima. Taj je dio modela i propitivan kao potencijalno problematičan jer će na taj način banke moći dio svojih rizičnijih plasmana pretvoriti u manje rizične.

Krediti se daju na tri godine uz otplatu glavnice u jednakim mjesečnim ratama te uz poček dvanaest mjeseci, a uvedena je i mogućnost da se pola kredita otplati jednokratno. Produženi su i rokovi otplate do šest mjeseci, a građevinarima i do godinu dana.