Knjigovođe: Poljoprivreda je doživjela smjenu generacija

ĐAKOVO - Poljoprivreda se u Đakovštini pomladila, doživjela je generacijsku smjenu - tvrde i knjigovođe, bez čijeg je rada danas nezamislivo baviti se njome.Jer, poljoprivreda je sve zahtjevnija i u obrazovnom, tehnološkom smislu i kada je riječ o praćenju zakona, pravilnika, natječaja – što nacionalnih, što EU – a na tu zahtjevnost ona uzvraća izdašnim sredstvima. Vrijeme bavljenja poljoprivredom bez (ikakve) naobrazbe, uz maksimu "za motiku i krave ne treba škola", definitivno je prošlo, a umjesto nekadašnjeg bijega sa sela i od poljoprivrede, mladi su joj sve skloniji i u Đakovštini. Potvrđuju to i brojke, kao i praćenja đakovačkog ekonomista Zdravka Grubeše, vlasnika knjigovodstvene i revizorske tvrtke "Grubeša" koja vodi "papire" za oko 200 OPG-ova, što je 60 posto njezine klijentele.

Knjigovodstvo
Vodeći im dokumentaciju, đakovački knjigovođe s pozicije svoje struke dobro osluškuju puls u ovoj djelatnosti.

– Dogodila se prirodna selekcija, odlazak starih generacija. Očevi prepisuju zemlju i drugu imovinu na novu generaciju, mladi sve više otvaraju u poljoprivredi jer za njih postoje ciljane potpore, mjere Ruralnog razvoja. Dogodila se generacijska smjena, nova poljoprivreda zahtijeva mlade ljude; stvari i procesi u njoj postali su složeniji počevši od visoko sofisticirane mehanizacije, digitalizacije, novih metoda praćenja, sve je na internetu. Mladi poljoprivrednici danas se koriste dronovima da bi "obišli" njive i urod, aplikacijama… – kaže Grubeša. Brojke njegove tvrtke kažu da je među poljoprivrednom klijentelom 80 posto OPG-ova, slijede obrti, te nešto trgovačkih društava.

– Nisu poljoprivrednici, OPG-ovi kod svih najbrojniji klijenti. Vrlo je zahtjevno vođenje dvojnog knjigovodstva, dio njih toliko je narastao da im se knjige vode po Zakonu o knjigovodstvu, Zakonu o porezu na dohodak. Svaka kartica za gnojivo, kartica za sjeme itd. Neovisno o obliku, broj poljoprivrednih subjekata raste i taj trend postoji od ulaska u EU. Vrijeme je mjera, natječaja, ljudi se prilagođavaju – kaže Grubeša iz iskustva svoje knjigovodstvene prakse. Ona kaže da je većina poljoprivredne klijentele u sustavu PDV-a.

– Oni s godišnjim primitkom od 80.500 kuna nastoje ne prijeći ga jer u suprotnom moraju voditi poslovne knjige. Takvi bi se više mogli nazvati "hobistima" nego pravim poljoprivrednicima. Imaju, npr., otprije 5 – 6 hektara zemlje i ne misle se širiti – kaže Grubeša.

Oporezivanje
Kada je riječ o obrtima u poljoprivredi, kaže tajnik Udruženja obrtnika Đakovo Marko Milković, krajem travnja bilo ih je 150 i u odnosu prema kraju ožujka brojka je gotovo identična. Nakon građevine i usluga, obrti u poljoprivredi treći su po brojnosti na đakovačkom području. "Najviše ih je, 161, bilo prije dvije godine. U međuvremenu su neki prešli u trgovačka društva ili druge oblike", kaže Milković.

– Stvar je načina oporezivanja, mali OPG-ovci, mali obrtnici do 300.000 kuna paušalci su – plaćaju porez na dohodak paušalno. Oni preko toga u sustavu su PDV-a i vode poslovne knjige. Slijede najveći, koji su obveznici poreza na dobit i vode knjige prema Zakonu o računovodstvu. Najmanje dadžbine prema državi u tim skupinama su za paušalce – kaže Grubeša. Prema strukturi njegove klijentele po vrstama proizvodnje, ratarstvo je i dalje dominantno, slijedi mješovita ratarsko-stočarska proizvodnja, a među trendovima je ekološka.