Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Velj 2020

Mišo Pešić - Kad se mesarenje pretvori u filozofiju, vrhunski odresci nahrane gurmane i vegetarijance

Izvor: www.lider.media · Autor: Jozo Knez  

Mišo Pešić - Kad se mesarenje pretvori u filozofiju, vrhunski odresci nahrane gurmane i vegetarijance

Prije šest godina, kad je Hrvatska ušla u EU, vlasnik današnjeg Beef Shopa na domaće je tržište uveo teško dostupne kvalitetno odrezane mesne odreske i ponudio ih hotelima i restoranima. Zatim je prvim mesnim butikom nahranio maloprodaju gladnu vrhunskih mesnih proizvoda, a sada tržištu kani ponuditi bezmesno ‘meso‘ te odreske s poznatih svjetskih farmi i iz hrvatskog uzgoja

Kad se rođeni Šibenčanin Mišo Pešić 2013. odlučio iz Nizozemske vratiti u Hrvatsku i pokrenuti posao s mesom, tržište mesnih delicija nije bilo posve razvijeno. Mogli bi reći da je zaostajalo za europskim zemljama s kojima se često znamo uspoređivati. O vrhunskom odležanom, fermentiranom i porcioniranom mesu prije šest godina malo se govorilo, a još manje se prodavalo u hrvatskim mesnicama (ako se uopće prodavalo). No Pešić je to odlučio promijeniti i više osvijestiti lokalne mesnice, restorane i obične građane te im predstaviti doista kvalitetne komade mesa.

– Tada je stanje bilo loše, posebno ako govorimo o fermentiranom mesu i raznolikosti rasjeka. Recimo, neki bi lokalni mesar iz T-bonea već izvadio biftek i ramstek za prodaju, a od T-bonea ništa. O vrhunskim odrescima mesa da i ne govorim – počinje Pešić svoju mesnu priču.

Od reza do roštilja
Velik dio radnog vijeka proveo je u Nizozemskoj, kamo se otisnuo 1986. Imao je tada samo dvadeset dvije godine i, kao što je jednom slikovito rekao, dvjesto maraka u džepu koje je potrošio u minutu i pol. Brzo je shvatio da takvim načinom života neće daleko stići pa se posvetio ugostiteljstvu. Od konobarenja do kuhanja u finim restoranima s Michelinovim zvjezdicama Pešić je prošao sve, prikupljao je iskustvo i znanje koje je poslije pretvorio u uspješan biznis.

– Nakon povratka u Hrvatsku otvorio sam restoran, ali vrlo brzo sam shvatio da nedostaje kvalitetno odležanog meso na kakvo sam navikao radeći po restoranima u Nizozemskoj – kaže Pešić.

Kad je Hrvatska 2013. ušla u EU, Pešić je prepoznao priliku i rodila se ideja da na domaće tržište donese kvalitetne mjesne rasjeke. Ubrzo nakon toga počinje priča s veleprodajom i maloprodajom Beef Shopa. Prvi korak bio je veleprodaja kojom je porcionirane odreske nudio hotelskim kućama i restoranima, a onda je pokrenuo i prvi mesni butik u Hrvatskoj kako bi zadovoljio maloprodajne kupce. Prvu, pokusnu prodavaonicu otvorio je u središtu grada, u Petrinjskoj ulici. Bio je to mali mesni butik koji se smjestio u samo pedeset kvadrata, ali posjećenost i velika potražnja nagnali su Pešića da proširi kapacitete.

– Nakon dvije godine preselili smo se u četvrt Maksimir, u Hondlovu ulicu 2, i to u prostor od dvjestotinjak kvadrata kako bismo mogli proširiti ponudu. Uz impresivan broj kvalitetnih odrezaka u nju smo uvrstili i ostale proizvode potrebne za vrhunski BBQ ili, kako mi to kažemo, roštilj – govori Pešić.

Gurmanski doživljaj
Ponuda se proširila na razne stvari: od bezdimnog ugljena (da, i to postoji), različitih marinada, umaka, začina i vrhunskih ulja pa sve do tava i roštilja s pomoću kojih se umijeće roštiljanja dovodi na neke više, profesionalnije razine. Danas se u Beef Shopu može kupiti osamdesetak mesnih proizvoda. Olakšanje za kuhare donio je program 'Ready to use' jer su svi odresci iz Beef Shopa porcionirani u gram, nema otpada, svaki je rasjek profesionalno obrađen i dolazi s vrhunskih farmi iz Sjeverne i Južne Amerike, Australije, s Novog Zelanda i iz Japana, odakle potječe najskuplja govedina, wagyu, te iz Europe.

– Moji su partneri golemi sustavi. To su najveći uvoznici mesa u Europu, a meso dolazi s najboljih svjetskih farmi. Sve su to mesni brendovi koji na tjedan obrade između pet tisuća i deset tisuća grla, a od toga se svaki dan petstotinjak polutki rasiječe i odabire za Beef Shop – objašnjava Pešić.

Posljednjih godina u njegovoj je ponudi i meso iz hrvatskog uzgoja. Posebno je ponosan na ćevap gourmet koji izvozi i u zemlje regije, tj. u Srbiju i BiH, ali i u Nizozemsku, Austriju i Švedsku. Priprema i 'wet & dry age' program hrvatskog uzgoja te hamburgere i odležane odreske po posebnim narudžbama.

– Želio sam asortimanom goveđih odrezaka iz raznih dijelova svijeta predstaviti majstorsko umijeće drevnoga mesarskog zanata i tako pridonijeti stvaranju istinskoga gurmanskog doživljaja – govori Pešić.


Komentari članka

Vezani članci

Sezona će biti čupava, gosti dvaput prevrnu svaki euro. Ugostitelji ostali razapeti između “pohlepe” i krize

07.05.2026.

Turistička sezona ponovo treba spasiti Hrvatsku, jer ako podbaci, ujesen nas sve čeka opći potop, snažna inflacija i pad standarda. Cijene goriva rastu, a jasno je da to znači lančano poskupljenje svega ostalog, prije svega hrane. Inflacija divlja, a turi

Vlajčić obišao klaonicu Poljo-Davor i farmu Orišak

09.03.2026.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić u petak je u sklopu posjeta Brodsko-posavskoj županiji obišao novootvorenu klaonicu Poljo-Davor u Lužanima i farmu Orišak u Davoru te najavio poticanje klaoničke industrije

Marže sve tanje: Ugostiteljima troškovi, pogotovo plaće, rastu brže od prometa

25.02.2026.

Ugostiteljskom sektoru promet raste, ali izazove u poslovanju predstavljaju brži rast rashoda od prihoda zbog pritiska rastućih troškova rada, energenata, sirovina i ostaloga, što im smanjuje profitne marže i bruto investicije u novu dugotrajnu imovinu, p

Hoteli traže radnike - Filipinci i Nepalci kao okosnica sezone

20.02.2026.

Nedostatak radne snage na obali posebno je vidljiv uoči turističke sezone. Poslodavci sve češće zapošljavaju radnike iz trećih zemalja bez kojih, čini se, ni ove godine neće moći.

Počela potraga za sezonskim radnicima, nedostaje ih oko 65 tisuća

10.02.2026.

Poslodavci u turizmu, ugostiteljstvu i trgovini već su počeli tražiti radnike za nadolazeću turističku sezonu. Procjenjuje se da će ih ove godine trebati oko 65 tisuća. Poslodavcima je teže naći domaće i kvalificirane radnike pa je zadržati kvalitetu uslu

Tag cloud

  1. 2856 članka imaju tag turizam
  2. 2710 članka imaju tag hrvatska
  3. 1810 članka imaju tag svijet
  4. 1490 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2004 članka imaju tag financije
  6. 1566 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1656 članka imaju tag izvoz
  8. 1393 članka imaju tag ict
  9. 1320 članka imaju tag trgovina
  10. 1340 članka imaju tag industrija
  11. 1249 članka imaju tag investicije
  12. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1078 članka imaju tag menadžment
  14. 1184 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 462 članka imaju tag BDP
  17. 687 članka imaju tag opg
  18. 541 članka imaju tag krediti
  19. 793 članka imaju tag maloprodaja
  20. 556 članka imaju tag poticaji
  21. 693 članka imaju tag tehnologija
  22. 710 članka imaju tag marketing
  23. 406 članka imaju tag potpore
  24. 518 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 458 članka imaju tag koronavirus
  26. 965 članka imaju tag kriza
  27. 516 članka imaju tag eu fondovi
  28. 536 članka imaju tag porezi
  29. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 438 članka imaju tag osijek
  32. 529 članka imaju tag obrazovanje
  33. 449 članka imaju tag start up
  34. 512 članka imaju tag dzs
  35. 453 članka imaju tag energetika
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 362 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke