Od 2013. godine niže plaće radi više mirovine

Privatni mirovinski fondovi napokon će doći na svoje. Od iduće godine stopa izdvajanja za drugi mirovinski stup trebala bi se povećati sa sadašnjih 5 na 7 posto bruto plaće, čime će država usmjeriti u privatnu mirovinsku štednju dodatne dvije milijarde kuna. Obavezni mirovinski fondovi zasad raspolažu s približno 43 milijarde kuna rezerviranih za mirovine osiguranika iz drugog stupa. Mirovine prvih osiguranika iz drugog stupa, žena koje su otišle u prijevremenu mirovinu, nakon svega četiri, pet godina štednje bile su tako male da ih je bivša vlada odlučila vratiti u prvi stup.

Da se to ne bi dogodilo i s ostalima, sadašnja Vlada planira povećati izdvajanje u drugi stup na 7 posto, što ne bi trebalo ići na teret obaveznog mirovinskog osiguranja. Mirovinski doprinosi sada iznose 20 posto radnikove bruto plaće, s tim što kod mlađih radnika 15 posto plaće ide u prvi, a 5 posto u drugi stup, a kod starijih svih 20 posto ide u prvi stup. Iz obaviještenih izvora doznajemo da će se od iduće godine doprinos za osiguranike drugog stupa povećati na 22 posto, u prvi stup i dalje bi išlo 15 posto, a u drugi 7 posto. Ta bi promjena mogla smanjiti neto plaće zaposlenih jer se mirovinski doprinosi obračunavaju i naplaćuju iz njihovih plaća, ali ukupna cijena rada u zemlji trebala bi biti niža. To će se postići tako što će vlada nastaviti sa smanjenjem stope doprinosa za zdravstveno osiguranje, koji se ne oduzima od radnikove bruto plaće već je obaveza poslodavca. Podsjećamo, od idućeg mjeseca zdravstveni se doprinos smanjuje sa 15 na 13 posto, što će poslodavcima donijeti godišnju uštedu od 2,5 milijarde kuna. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava priprema reformu prema kojoj bi se od iduće godine zdravstveni doprinos trebao smanjiti za daljnja 4 postotna poena sa 13 na 9 posto. Računa se da bi time godišnji izdaci poslodavaca za zdravstveni doprinos bili niži pet do šest milijardi kuna! Ono što ostane tvrtkama, izgubit će državni proračun, pa će Vlada morati naći prostora da to veliko rasterećenje cijene rada ne padne na teret zdravstvenog sustava. Ovaj će se tjedan održati velika konferencija na koju je Ministarstvo rada i mirovinskog pozvalo sve zainteresirane strane: mirovinske fondove, sindikate, poslodavce i stručnjake koji su i sami prijašnjih mjeseci predlagali ozbiljnije zahvate. Na toj bi konferenciji ministar Mirando Mrsić trebao iznijeti i prijedloge svoje reforme. U samoj Vladi nema velikih dilema oko jačanja drugog stupa, a čini se da nema straha zbog gubitaka u javnim financijama. Ministar zdravstva Rajko Ostojić kaže da računa s time da će mu se svako daljnje smanjenje zdravstvenog doprinosa nadoknaditi iz proračuna, kao što je to bilo i s ovogodišnjim smanjenjem od dva posto. – Mi smo se u Planu 21 opredijelili za kombinaciju Bismarckova i Beveridgeova sustava koji podrazumijeva postupno smanjenje socijalnih doprinosa s većim učešćem proračuna u financiranju socijalnog zdravstvenog osiguranja, kaže Rajko Ostojić.

Rezervu prema ovom planu zasad su javno iznijeli samo sindikati, ali i koalicijski partner Hrvatska stranka umirovljenika jer nisu zadovoljni rezultatima rada privatnih mirovinskih fondova. Oni smatraju da su prinosi mirovinskih fondova premali te da ni s povećanim izdvajanjem neće osigurati očekivanu razinu mirovina.