Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Sij 2009

Osniva se centar za poljoprivredu, hranu i selo

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Osniva se centar za poljoprivredu, hranu i selo

Programom Vlade za ovaj mandat određeno je i osnivanje instituta za selo i seoski prostor radi istraživanja, analiza te stručne i znanstvene podloge za potrebe planiranja, provođenja i kontrole mjera poljoprivredne i ruralne politike, povećanja konkurentnosti domaće poljoprivrede te pregovora s Europskom unijom.

Stoga se zakonom, po uzoru na neke zemlje u Uniji, predlaže osnivanje Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo kao ustanove koja pokriva zadaće iz programa Vlade te istodobno obuhvaća dio postojećih ustanova, i to Zavod za voćarstvo, Zavod za tlo, Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu, Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo i Stanicu za južne kulture.

Hrvatska poljoprivreda opterećena je teškim naslijeđem i promjenama koje su ograničenja u daljnjem razvitku, poput nepovoljne agrarne strukture, neadekvatne edukacije poljoprivrednika, ali i evidentne depopulacije seoskih prostora i nestanak zaselaka pa i čitavih sela. U gospodarskom smislu, glavni cilj je da poljoprivreda postane ekonomski zdravo, perspektivno zanimanje i centralna gospodarska aktivnost ruralnih prostora. Poljoprivreda treba biti ne samo izvor zaposlenosti poljoprivrednika i njihovih obitelji, već i izvor mnogih malih i većih prerađivačkih djelatnosti u seoskom prostoru. Ona je izvor i proizvodnog i uslužnog zanatstva, turizma stvarajući vrlo raznoliku proizvodnu strukturu. Predstojeće kratko razdoblje pridruživanja Hrvatske i ulazak u EU zahtijeva, kad su u pitanju poljoprivreda i selo, posebna istraživanja i znanja i vrlo promptno djelovanje u razvojnom smislu, a jednako tako i u drukčijim uvjetima nakon pridruživanja Uniji.

Rasprave o selu, ruralnom prostoru, uglavnom se kod nas povezuju samo s poljoprivredom, iako na selu živi pola milijuna ljudi. Ubuduće će se smanjivati udio poljoprivrede u ukupnim aktivnostima u ruralnim prostorima, jer agrar ne može sam oživjeti zapuštena ruralna područja. U Hrvatskoj prevladavaju dva pristupa u kojem smjeru treba razvijati poljoprivredu uključujući i ruralni razvoj. Prema prvom, do sada dominantnom, poljoprivreda mora biti vrlo intenzivna, efikasna i produktivna, odnosno globalno konkurentna, a glavni cilj je dobit, odnosno profit.

U drugom pristupu dominira »seljačka poljoprivreda«, koja se zasniva na stvaranju dodatne vrijednosti i života u skladu s prirodom. Poljoprivredom se rješava seljačko pitanje, čuva tradicijski način življenja, ali i jamči puna zaposlenost, dostojan život svih u ruralnom prostoru bez obzira na zanimanje i posao kojim se bave, socijalna sigurnost, očuvanje i nastanjenost prostora, te zaštita okoliša. Ona je nezamjenjiv proizvođač hrane. No, budući da je dio poljoprivrede, posebno ratarstvo, sezonskog karaktera, ima i praznog hoda, što se tiče laboratorijske opreme i stručnih kadrova u instutima koji ih opslužuju te bi se mogli koristiti i u druge svrhe. Za osnivanje centra sa sjedištem u Zagrebu u državnom proračunu za ovu godinu osigurano je dva milijuna kuna.

Prilika za spas najnerazvijenijih ruralnih krajeva
Hrvatska je predominantno ruralna zemlja, ali i neujednačeno razvijena. No, kako se težište europske zajedničke agrarne politike, koja čini 50 posto proračuna Unije, premješta s poljoprivrede na strukturalne politike ruralnog razvoja, to bi mogla biti prilika za spas hrvatskog sela. Stoga ovo istraživačko područje treba izučavati glavne socijalne i ekonomske trendove u ruralnim područjima, utvrditi čimbenike ruralne diferencijacije i regionalizacije, osobito za najmanje razvijena ruralna područja koja sve teže drže korak s razvijenim krajevima zemlje.


Komentari članka

Vezani članci

Europom se širi svinjska kuga, Hrvatska uvodi dodatne mjere

27.07.2021.

Nakon što je Njemačka prijavila Europskoj komisiji prve slučajeve afričke svinjske kuge (ASK) u domaćih svinja na tri gospodarstva smještena u administrativnom području Brandenburg, koje se nalazi neposredno uz granicu s Poljskom, Hrvatska uvodi dodatne m

Prve procjene: Štete od elementarnih nepogoda u poljoprivredi 509 milijuna kuna

26.07.2021.

Štete u poljoprivredi uslijed elementarnih nepogoda procjenjuju se na 509,2 milijuna kuna, no još nisu dostupni konačni podaci o prijavljenim štetama, njihovu opsegu, broju oštećenika te šteti na kulturama, odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrede na u

Raste broj nositeljica OPG-a u Hrvatskoj

26.07.2021.

Hrvatice su kao nositeljice OPG-a u pravima izjednačene s drugim nositeljima, a njihov udio u ukupnim poljoprivrednim gospodarstvima raste, istaknula je ministrica Vučković.

Lažne deklaracije i niža cijena ugrožavaju domaće voćare

22.07.2021.

Hrvatske voćare očekuje neizvjesna jesen jer će urod, s obzirom na tuču i mraz u travnju, biti smanjen, a neizvjesna je i otkupna cijena ovogodišnje jabuke. Usto, voćari su ljutiti na uvoznike koji nižom cijenom, ali i sumnjivom kvalitetom jabuka koje se

Očekuju se veće zalihe žitarica - pšenica se troši više nego kukuruz?

21.07.2021.

U prognozi FAO-a stoji da će svjetska proizvodnja žitarica ove godine dosegnuti 2.817 milijuna tona, a predviđen je i porast globalnih zaliha.

Tag cloud

  1. 2229 članka imaju tag turizam
  2. 2123 članka imaju tag hrvatska
  3. 1402 članka imaju tag izvoz
  4. 1631 članka imaju tag financije
  5. 1215 članka imaju tag svijet
  6. 915 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1145 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1074 članka imaju tag trgovina
  9. 1039 članka imaju tag ict
  10. 899 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 913 članka imaju tag investicije
  12. 1044 članka imaju tag EU
  13. 739 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 941 članka imaju tag industrija
  15. 824 članka imaju tag menadžment
  16. 439 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 641 članka imaju tag maloprodaja
  19. 440 članka imaju tag poticaji
  20. 598 članka imaju tag marketing
  21. 414 članka imaju tag opg
  22. 537 članka imaju tag tehnologija
  23. 516 članka imaju tag krediti
  24. 401 članka imaju tag eu fondovi
  25. 314 članka imaju tag potpore
  26. 437 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 459 članka imaju tag obrazovanje
  29. 416 članka imaju tag porezi
  30. 391 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 338 članka imaju tag osijek
  32. 394 članka imaju tag hnb
  33. 439 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 319 članka imaju tag hgk
  36. 398 članka imaju tag vlada
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 409 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici