Porez na vikendice bit će deset puta veći od dosadašnjeg

Prema službenim podacima u Hrvatskoj danas postoji 182 tisuće vikendica. Smatra se da građani posjeduju trostruko više kuća za odmor, ali zbog nesređenih zemljišnih knjiga većina ih nije gruntovno provedena, posebice na Jadranu. Mogućnost oporezivanja vlasnika vikendica ovih je dana postala aktualna zbog krize i praznog državnog proračuna, a posljednjim Vladinim promjenama u sustavu poreza na dohodak jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj izgubile su oko 900 milijuna kuna na godinu, pa će Vlada vrlo brzo povećati porez na vikendice, luksuzne automobile i jahte kako bi vratila ono što je uzela jer je porez od vikendica prihod lokalne samouprave.

Porez na vikendice plaćaju vlasnici i on se kreće od 5 do 15 kuna po četvornom metru, ovisno o jedinici lokalne samouprave u kojoj se nalaze, a u prosjeku svaki vlasnik vikendice godišnje plati oko 550 kuna. Prema financijskim izvješćima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ukupni prihod od poreza na kuće za odmor u 2008. godini iznosio je 72,2 milijuna kuna, a u 2009. 74,4 milijuna kuna. Za razliku od Hrvatske, gdje porez na nekretnine uglavnom određuju lokalne vlasti, koje i prikupljaju prihode, a osnovica poreza je veličina nekretnine, u zemljama poput Njemačke, Francuske ili Velike Britanije osnovica za obračun poreza je rentna vrijednost nekretnine, odnosno procijenjena ili tržišna vrijednost najamnine.

Međutim, iako je premijerka od sljedeće godine najavila veće oporezivanje na temelju "ekonomske snage pojedinca", u Vladi i Ministarstvu financija još nisu odlučili na koji način će se povećati porez na vikendice, odnosno hoće li se povećati porez na sve vikendice ili samo za one koji prijeđu određeni broj kvadrata. Klasičan porez na imovinu kakav imaju zapadnoeuropske zemlje može se uvesti tek kada se srede zemljišne knjige, a do tada Vlada mora smisliti model kako oporezovati luksuz, a da njime ne budu zahvaćeni i oni manje imućni. U svakom slučaju, veći porez bi se mogao uvesti još do kraja ove godine. Za sada je najbliži model po kojem se vikendice ne bi oporezivale po kvadratu, automobili po snazi, a jahte po veličini, nego po svojoj vrijednosti.

Kada bi se primjerice uveo "minimalan" porez od samo 0,5 posto vrijednosti nekretnine, Nadan Vidošević bi za svoje imanje u Ravnoj Gori koji se prostire na više od 80 tisuća kvadrata i unutar kojeg je kuća veličine 240 kvadrata, ribnjak, skijalište i teniski tereni, mogao platiti i 50 tisuća eura godišnje poreza jer je imanje procijenjeno na desetak milijuna eura. Vlasnici nekretnina na obali gdje je najveći broj prijavljenih vikendica u Hrvatskoj, posebice oni na atraktivnijim lokacijama od Istre preko Hvara do Dubrovnika (gdje ih je oko 120 tisuća), mogli bi umjesto sadašnjih tisuću kuna za jednu srednje veliku kuću u najboljem slučaju plaćati i deseterostruko više ako se želi nadoknaditi manjak u proračunima lokalnih jednica.