Preko LAG-a do vrijedne potpore, bespovratni novac EU veliki vjetar u leđa mladom pčelaru

Za natječaj za tip operacije 6.3.1. Programa ruralnog razvoja koji je početkom veljače 2018. godine kroz podmjeru 19.2. objavila Lokalna akcijska grupa Moslavina iz Kutine vladalo je veliko zanimanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz tog dijela Moslavine.

"Imali smo puno više prijava nego mogućnosti, javilo nam se pedesetak nositelja projekata, tako da smo u suradnji i dogovoru s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Ministarstvom poljoprivrede uspjeli povećati alokaciju i umjesto 13 projekata, financirati njih čak 34“, kaže Anica Lenart, voditeljica LAG-a Moslavina.

Nakon što je APPRRR obavila potrebne provjere 34 prijavitelja koji su ostvarili pravo na potporu, dobili su odluke o dodjeli sredstava i podnijeli zahtjeve za isplatu prvog dijela sredstava. Riječ je o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave ratarstvom stočarstvom, vinogradarstvom i drugim poljoprivrednim djelatnostima. Među njima je i tridesetosmogodišnji Igor Pecko iz Ilove koji se bavi pčelarstvom i ekološkim uzgojem trava.
U planu nabavka pčelarskog kontejnera

"Pčelarstvom se bavim desetak godina. Trenutačno imam dvadeset košnica. Ljubav prema pčelama i proizvodnji meda naslijedio sam od djeda Todora Babića koji je pčelario s tradicijskim košnicama pletarama, a ja sam krenuo u moderniji način pčelarenja s LR košnicama. Stalno učim i stječem nova iskustva jer želim proširiti proizvodnju, budući da su mi pčele u kraju gdje imaju dobru pašu, a priroda je prilično čista. Osim meda prodajem i nešto propolisa, skupljao sam čak i matičnu mliječ, ali je to teže. Za svoje pčelinje zajednice proizvedem kvalitetne matice, a kada proširim pčelinjak, možda ću se baviti i proizvodnjom matica za prodaju“, kaže Igor Pecko, član Pčelarske udruge Metvica iz Kutine.

Ističe da je vrlo zadovoljan što je prošao na natječaju iz Programa ruralnog razvoja, jer tih petnaestak tisuća eura za njega će, kaže, biti velik novac koji će mu omogućiti proširenje i modernizaciju pčelarske proizvodnje.

"Iako sam zaposlen u kutinskoj tvrtki, sam ne bih uspio financirati ulaganja. Ovim novcem planiram nabaviti pčelarski kontejner koji bi mi omogućio selenje pčela. To mi je najveća investicija iz projekta koji sam kandidirao. Planiram nabaviti i posude za med od inoxa, topionik za vosak, prešu za vosak, nešto košnica, uglavnom materijal za pčelarstvo. Većinu toga nabavio bih prvim dijelom novca od pedesetak tisuća kuna koji će nam, nadamo se, uskoro biti isplaćen. Malo se to odužilo, inače bih već bio nabavio kontejner i spomenutu opremu", kaže mladi pčelar

Igor planira nabaviti i solarni kolektor jer ako s kontejnerom bude selio, struja će mu trebati za vrcanje meda na terenu. Agregat baš nije prikladan za to, a struja mu treba za vrcaljku i rasvjetu. O bespovratnim sredstvima Europske unije kaže da su veliki poticaj malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

"To su nama doista velika sredstva za ulaganja. Meni osobno, to je velik vjetar u leđa. Da nema te financijske potpore ne bih se usudio investirati u širenje i modernizaciju. Teško bih mogao krenuti dalje, banke baš ne bi kreditirale pod nekakvim povoljnijim uvjetima. Ovo su za nas male, ipak prilično velike investicije“, zadovoljan je Igor Pecko novcem koji bi uskoro trebao ulagati u svoj OPG.

Ovaj mlađi čovjek planira svoj pčelinjak proširiti do 75 košnica, to je nekakav optimalan broj pčelinjih zajednica s kojima bi mogao raditi uz svoj posao u tvrtki.

"U vrcanju meda i drugim poslovima kod kuće dosta pomažu roditelji umirovljenici otac Ivica i majka Rada. Mirovine su male, pa nam dobro dođe svaka kuna u kućanstvu. U šali kažem da sada, ovih zimskih dana, naplaćujem ljetni znoj u pčelinjaku. Sada dolaze kupci i kupuju med na kućnom pragu“, kaže Pecko dodajući da teglicu meda prodaje po cijeni od 35 do 40 kuna.
Proizvodnja eko trave u funkciji pčelarstva

Pčelinjak mu je stacioniran u Kutinici, selu udaljenom dvanaestak kilometara od Kutine u Moslavačkoj gori, na području koje je proglašeno Parkom prirode. Ondje ima tri jutra šume, a glavna je pčelinja paša bagrem, ako ne izmrzne. Ima i ranog proljetnog medonosnog bilja, voća, lipe, livada, a ponekih godina dobro zamedi i hrast medunac koji, kaže, daje med odlične kvalitete.

"Bavim se i ekološkom proizvodnjom trava, na tri jutra sijem faceliju i lucernu. To su odlične paše za pčele i ta je proizvodnja u funkciji pčelarstva. Med od facelije pomiješan s medom od lipe daje izvanrednu boju, sličnu boji meda od amorfe, a i po okusu jer bolji od čistog lipovog meda. Sijeno od facelije i lucerne prodajem čovjeku koji drži konje, pa i od toga ostvarim manji prihod“, kaže Igor.

Ove godine ostvario je dobre prinose, posebno je bio dobar prvi dio godine. Kasnije je godina bila specifična, dugo u jesen vladalo je toplo vrijeme, pčele su izlazile u tom razdoblju, ali nisu unosile nego trošile med iz košnica, a bilo je problema i s varozom, pa su neki pčelari dosad pretrpjeli velike gubitke u pčelinjacima. Igor se nada da će glavnina njegovih pčelinjih zajednica preživjeti. Kaže da će se pravo stanje ipak znati tek u proljeće do kada će, nada se, nabaviti dio opreme financirane bespovratnim sredstvima Europske unije pa će moći širiti pčelinjak.