Rezidba - najbitniji posao u vinogradu

Pravilna rezidba vinove loze preduvjet je za rezultat koji žele postići svi vinogradari, a to je bogat urod te kvalitetno grožđe. Stoga je Savjetodavna služba Požeško-slavonske županije, za sve vinogradare, profesionalce, amatere i hobiste, organizirala besplatnu Zimsku školu rezidbe vinove loze.

Prema riječima stručnih savjetnika, rezidba je najbitniji posao u vinogradu. Njome se regulira urod i kakvoća grožđa, bujnost trsa te brojni drugi parametri za dobivanje vrhunskog vina.

"Rezidbom određujemo i trajnost vinograda u godinama, u desetljećima, sadržaj bitnih parametara u vinu, visinu cijene budućeg vina na tržištu, kvalitetu stolnog grožđa, ako je o stolnom grožđu riječ, razinu šećera te razinu kiseline. Sve to reguliramo rezidbom, a jedan manji dio možemo regulirati obradom", rekao je Tomislav Božičević iz Savjetodavne službe Požeško-slavonske županije.
Stručnjaci preporučaju kirurški naoštrene škare

Na teorijskom dijelu sudionici su imali priliku doznati što se postiže kvalitetnom rezidbom, koje su razlike uzgojnih oblika vinove loze, evaluaciju kvalitete te najčešće pogreške u rezidbi od kojih je prva odabir neprimjerenog alata.

"Vinogradi iziskuju vinogradarske škare, a voćnjaci voćarske. Razlika je u ulasku između pojedinih rodnih elemenata u koje voćarske ne mogu ući, a vinogradarske mogu. Nadalje postoje tri oštrine alata. Trgovačka je kad su škare tek kupljene i to nije dovoljno. Zatim imamo nekakvu radnu oštrinu gdje su veći učinci, manje vam se naprežu ligamenti i tetive", istaknuo je Božičević.

Stručni savjetnici nisu zadovoljni ni s radnom oštrinom alata te za rezidbu vinove loze preporučuju kirurški naoštrene škare. "Rez mora biti brz, da nema gnječenja tkiva. Biljka na takvom tkivu zacjeljuje te balzamira ulaz i onemogućuje ulaz patogena", pojasnio je Božićević.
Na štete od mraza možemo utjecati odgodom rezidbe

U školi rezidbe ove godine bilo je riječi i o borbi protiv kasnog proljetnog mraza, koji je posljednje dvije godine učinio velike štete diljem Hrvatske.

"Na štete od mraza možemo utjecati odgodom rezidbe. Veći broj pupova će uvjetovati kasnije kretanje vegetacije, no vinograd možda i nije toliko osjetljiv kao i voćnjak. Vinogradarski položaji ovdje možemo reći da su manje osjetljivi na mraz. Ali, koliko god je moguće, potrebno je kasnije krenuti s rezidbom. To mogu ljudi koji nemaju mnogo vinograda koji se mogu "poigrati" s time u par dana", rekao je Goran Josipović iz Savjetodavne službe Požeško-slavonske županije.

Na štete od mraza možemo utjecati odgodom rezidbe. Veći broj pupova će uvjetovati kasnije kretanje vegetacije, no vinograd možda i nije toliko osjetljiv kao i voćnjak.

Preduvjet za kvalitetnu rezidbu je čišćenje trsa od starih ogranaka, a mora se voditi računa i o održavanju razine uzgojnog oblika. "To je najčešće u razini kod prve žice, kod najčešćih uzgojnih oblika. Mora se voditi računa o debljini jednogodišnje rozgve jer svaka sorta ima svoju optimalnu debljinu. Kad imate graševinu koja je naša najzastupljenija sorta, kod nje je optimalna debljina 7,5 do 8,5, maksimalno 9 milimetara", pojašnjava Božičević.

Rozgva koja je tanja od 6 milimetara abortira pupove ili rađa kržljavo grožđe, no nije dobro ni kada je deblja od 10 milimetara. "Ne daj Bože da je 12 ili 13 milimetara debela rozgva. Tada je njezina je srž prepuna vode i kao takva se može smrznuti i na -5 Celzijevih stupnjeva", ističe Božičević.
Orezivali različite sorte grožđa

U školi su se orezivale različite sorte grožđa, poput crnog pinota uzgojnog oblika jednokraki guyot. "Tu je potrebna mješovita, kratka i duga, rezidba. Imamo jedan lucanj i jedan reznik. Tu je malo opterećenje gdje se ide na kvalitetnu proizvodnju grožđa za kvalitetna i vrhunska vina. Idemo na otprilike od 10 do 12 pupova ukupne rodnosti", otkriva Josipović.

Sorti grožđa i uzgojnih oblika je mnogo, stoga se ne može sve naučiti iz literature. To daje važnost ovakvim edukacijama na kojim polaznici uče prilagođavati rezidbu trsovima.

"Trsovi nisu jednaki kao pivske boce. Svaki je drugačiji, stoga vinogradar mora prepoznati što je to radna visina, što su to reznici, što su to kondiri, a što su to lucnjevi. U Hrvatskoj imate četiri naziva za lucanj. Imate lucanj, luk, u zapadnom dijelu Hrvatske se kaže šparun ili šparon, a u Kutjevu se kaže pjevač. Već terminološki se razlikujemo. Moramo upotrebljavati jednake izraze da znamo o čemu govorimo", smatra Božićević.
Voditi računa o bolestima vinove loze

Prilikom zimske rezidbe u vinogradu, kao posljedica propusta u zaštiti, aktualne su dvije bolesti. Jedna od njih je pepelnica. "Ona se ovdje vidi u crveno-smeđim flekama. Možemo zaključiti da će na takvoj rozgvi biti pojačana infekcija pepelnicom u vegetaciji. Na ovoj drugoj vidimo ovo sivilo, bijelilo s crnim točkama. To je isto posljedica propusta u zaštiti u 2017. godini i pojavnost simptoma crne pjegavosti", rekla je Đurđica Kšenek iz Savjetodavne službe Požeško-slavonske županije.

Obje bolesti tretiraju se zaštitnim sredstvima kada je pup veličine od pola do dva centimetra.

Savjetodavna služba Požeško-slavonske županije organizira i "Školu rezidbe voćaka" koja će se održati od 20. do 23. veljače.