RH štiti mljekarski sektor, od EU samo traži iste principe

Moguće je u idućim tjednima očekivati i mini-trgovinski rat uz zabranu ulaza tegljača s proizvodima hrvatskih tvrtki na graničnim prijelazima za Bosnu i Hercegovinu.

Hrvatska doista nema namjeru otvarati frontu u trgovanju sa susjednom državom, ali mora zaštiti svoje farmere i prerađivačku industriju od dodatnih količina mlijeka iz nelojane konkurencije kako se ne bi dogodilo lančano urušavanje otkupnih cijena na tržištu već uzdrmanom zalihama nagomilanim radi ruskog embarga. U Ministarstvu poljoprivrede jučer su bili pripravni tek ovim riječima neslužbeno prokomentirati prozivku ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića da je Hrvatska bez argumenata blokirala izvoz mliječnog asortimana iz BiH u Europsku uniju.

Glavno tržište za mljekarski sektor BiH do srpnja 2013. bila je upravo Hrvatska, za očekivati je stoga da mljekari iz susjedstva neće izvoziti u Njemačku ili Francusku nego opet u RH, godišnje najmanje 50 milijuna kilograma što je više od jednomjesečne proizvodnje hrvatskih farmera. Poslovni dnevnik, podsjećamo, pisao je 20. kolovoza o nizu nelogičnih odluka Europske komisije, odnosno Ureda za hranu i veterinarstvo (FVO) koji je u kratkom razdoblju, između svibnja i srpnja ove godine, prihvatio Akcijski plan za kontrolu proizvodnje i prerade mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH namijenjenih izvozu u EU te 13. kolovoza objavio listu mljekara (Livanjska, Meggle, MilkoS i Mlijekoprodukt) uz dozvolu da već od 26. kolovoza mogu izvoziti, dok je kontrola proizvodnih postupaka od strane timova FVO-a najavljena tek tijekom 2016. Hrvatska je uložila prigovor EK ne samo radi narušavanja procedure jer nije pravodobno informirana o odlukama FVO-a, već i zbog činjenice da su sve nove članice EU u sličnim situacijama prolazile strogi višegodišnji nadzor prije nego što su mogle izvoziti na zajedničko tržište EU.

Prigovor je upućen 21. kolovoza, a iz EK je 24. kolovoza odgovoreno da se dozvola o izvozu mljekarskog sektora iz BiH ipak odgađa do 16. rujna. Naime, najprije 7. rujna zasijeda Vijeće ministara EU, a 16. rujna sjednici FVO-a nazočit će i predstavnici svih članica. U dnevni red uvršten je izvoz mlijeka iz BiH u EU. Moguće je da Hrvatska dobije potporu nekih članica jer, osim što je ruski emargo ostavio negativne posljedice na ukupno mljekarstvo EU, činjenica da BiH svojim farmerima proizvodnju mlijeka po litri potiče sa čak 15 eurocenti dok su europski poticaji svojedobno maksimalno iznosili do pet eurocenti mogla bi utjecati na konačnu odluku.