Skupa država, jeftina gradnja

Uzmu li se u obzir visoki troškovi zemljišta i nameta, hrvatsko graditeljstvo i nije cjenovno konkurentno onako kako to prikazuje Eurostat.

Hrvatska je među najjeftinijim zemljama po cijeni građenja u Europi, pokazalo je nedavno izvješće Eurostata. No, Eurostat ne uzima u obzir cijene zemljišta i sve namete koji se plaćaju lokalnoj i državnoj vlasti u Hrvatskoj, a oni su jako visoki. Tako je npr. u nas u prosječnoj cijeni četvornog metra vrijednost građevinskog zemljišta 13,9 posto vrijednost gradnje i dobiti poduzeća 63,6 posto, a ostali troškovi iznose 22,5 posto što znači da troškovi izvan građenja čine preko jedne trećine ukupnih troškova. Kad se to uzme u obzir onda smo puno manje cjenovno konkurentni nego što to na prvi pogled pokazuju rezultati Eurostatovog istraživanja.

Rezultati su iskazani u vidu indeksa (EU27=100), pa svaki indeks veći od 100 znači da ta zemlja ima veće troškove građenja u odnosu na europski prosjek, a svaki indeks manji od 100 pokazuje suprotan smjer. Osnovni je zaključak da je najskuplje građenje na sjeveru Europe, a najjeftinije na jugo-istoku.

Prema tom istraživanju Hrvatska se među 37 zemalja nalazi na 30. mjestu. Najskuplje je građenje na Islandu, skuplje čak 66 posto od europskog prosjeka, a najjeftinije u Makedoniji, čak 66 posto ispod istog tog prosjeka. Cijena građenja u Hrvatskoj za 47 posto je jeftinija nego u EU-27.

Promatra li se Hrvatska samo među bivšim tranzicijskim zemljama, koje sve imaju cijenu građenja manju od europskog prosjeka, tada se ona nalazi u sredini. Tako je npr. cijena građenja u Sloveniji 26 posto Poljskoj 25 posto a u Mađarskoj 30 posto niža od europskog prosjeka. Rumunji se nalaze na istoj razini kao i Hrvatska, ali je zato Bugarska znatno jeftinija. Sve zemlje zapadnog Balkana imaju cijene građenja za 60 posto niže od europskog prosjeka, a najnižu razinu bilježi Makedonija.