Sve manja ulaganja u edukaciju zaposlenika

Moj posao je za potrebe portala Edu Centar, a pod pokroviteljstvom Agencije za obrazovanje odraslih tijekom lipnja 2009. proveo Istraživanje o edukativnim potrebama i ponudi profesionalne edukacije u Republici Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno na uzorku od preko 1.000 posloprimaca i 80 poslodavaca.

Prvi dio istraživanja donosi stavove ispitanika o njihovoj dosadašnjoj edukaciji. Rezultati pokazuju kako formalna edukacija pruža samo podlogu za daljnje usavršavanje i iskustveno učenje na radnom mjestu te da je zaposlenicima svakako potrebna i dodatna profesionalna edukacija na radnom mjestu. U skladu s tim, samo 9 posto ispitanih posloprimaca smatra da im je dosadašnje formalno obrazovanje dalo odličnu osnovu za bavljenje njihovom profesijom a nedovoljnim 12 posto posloprimaca.

Istraživanjem su ispitani i stavovi posloprimaca i poslodavaca o privatnim i državnim fakultetima, a rezultati pokazuju kako na tržištu edukacije možemo očekivati snažnu konkurenciju između državnih i privatnih fakulteta. Naime, ispitanici za sada neznatno preferiraju državne fakultete o odnosu na privatne (21 posto poslodavaca i 27 posto posloprimaca). S druge strane, 20 posto poslodavaca i 23 posto posloprimaca preferira privatne fakultete.

No, većina ispitanika još je uvijek neodlučna kada se radi o razlikama u visokoškolskom obrazovanju (59 posto poslodavaca i 50 posto posloprimaca ne zna koji fakultet bi bilo bolje upisati), iz čega se može zaključiti da privatnim i državnim fakultetima predstoji razdoblje snažne međusobne konkurencije, zbog koje se može očekivati daljnje poboljšanje programa visokoškolskih ustanova te njihova borba za svakog studenta.

Kada se radi o profesionalnoj edukaciji (dodatna edukacija uz posao), istraživanje je pokazalo kako je u Hrvatskoj zaživio koncept cjeloživotnog usavršavanja, pa je tako 73 posto posloprimaca pohađalo neki program profesionalne edukacije. Profesionalna edukacija posloprimcima je uglavnom pomogla u obavljanju radnih zadataka.

Posloprimci su uglavnom zainteresirani za usavršavanje stranih jezika i savladavanje naprednih informatičkih programa, dok s druge strane poslodavci smatraju kako je njihovim zaposlenicima najpotrebnija edukacija iz područja komunikacijskih i prezentacijskih vještina te specijaliziranih prodajnih vještina.

Osim elemenata koje su ocjenjivali i posloprimci i poslodavci, poslodavci su ocjenjivali i važnost prilagođavanja programa potrebama zaposlenika – njih 84 posto ocijenilo ga je kao važan ili vrlo važan element prilikom odabira edukacijskog centra, pa se time sposobnost prilagodbe prema važnosti nalazi odmah ispod kvalitete edukacijskog materijala (programa).

Velika većina ispitanih posloprimaca, njih 78 posto, planira pohađati neki program profesionalne edukacije dok ih samo 2 posto ne planira. Svaki peti posloprimac (20 posto) također bi pohađao neki program profesionalne edukacije, ali samo ako mu poslodavac omogući.

U kojoj mjeri poslodavci ulažu u svoje zaposlenike pokazao je podatak prema kojem se njih 51 posto izjasnilo da njihovi zaposlenici pohađaju programa profesionalne edukacije. No, mjesta za napredak svakako ima jer je 49 posto ispitanih poslodavaca priznalo da u edukaciju svojih zaposlenika ne ulaže dovoljno, a čak je 23 posto poslodavaca izjavilo da ne ulažu u edukaciju svojih zaposlenika unatoč tome što im je ta edukacija potrebna.

S druge strane, 56 posto posloprimaca izjavilo je kako poslodavac ne ulaže ništa u njihovu edukaciju iako im je ona potrebna, dok trećina (29 posto) posloprimaca smatra kako njihov poslodavac ulaže dovoljno u edukaciju. Samo manji dio ispitanika (4 posto posloprimaca i 6 posto poslodavaca) izjavio je kako se u profesionalnu edukaciju u njihovoj tvrtki ulaže čak i više nego što je nužno.

Najviše poslodavaca, njih 31 posto, za profesionalnu edukaciju svojih zaposlenika, do sada je u prosjeku mjesečno izdvajalo do 500 kn. Slijedi 20 posto poslodavaca koji su izdvajali 2.000 do 5.000 kuna mjesečno, a 13 posto poslodavaca izdvajalo je do sada i više od 10.000 kuna mjesečno na profesionalnu edukaciju svojih zaposlenika.

Najviše poslodavaca (31posto), za profesionalnu edukaciju svojih zaposlenika, planira mjesečno izdvojiti 500 kuna, dok ih 23 posto planira izdvojiti 500 do 1.000 kuna.

O važnosti profesionalne edukacije u prilog ide i činjenica kako većina ispitanika ne odbacuje mogućnost mijenjanja bonusa na plaću s edukacijom, ali su to spremni učiniti samo s dijelom bonusa. Trećina ispitanika (33 posto) spremna je mijenjati bonus na plaću za dodatnu edukaciju, dok ih petina (19 posto) nije spremna na takvu zamjenu.

Uslijed gospodarske krize najviše je poslodavca (39 posto) smanjilo financijska izdvajanja za edukacije. Trećina poslodavaca (34 posto) omogućuje svojim zaposlenicima edukacije u jednakoj mjeri kao i prije gospodarske krize, a 23 posto poslodavaca potpuno je zamrznulo edukacije za zaposlenike.

Posloprimci imaju drugačiji pogled na trenutnu krizu - njih čak 46 posto smatra da nema većih promjena uslijed krize, jer im poslodavac niti prije krize nije financirao edukacije. 23 posto posloprimaca osjetilo je krizu na način da je poslodavac smanjio financijska izdvajanja za edukacije, a 14 posto ispitanika ostalo je bez edukacija uslijed zamrzavanja financiranja takvih beneficija od strane poslodavca. Samo je 17 posto ispitanika izjavilo kako im poslodavac edukacije omogućuje u jednakoj mjeri kao i prije krize.