Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Lis 2019

Svinje odabrane za istarski pršut moraju imati barem jedan kuhani obrok dnevno

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Marinko Petković  

Svinje odabrane za istarski pršut moraju imati barem jedan kuhani obrok dnevno

Najveći gastro događaj u Istri održat će se u Tinjanu od 18. do 20. listopada, kad se održava 13. Internacionalni sajam pršuta (ISAP), rečeno je u petak na tradicionalnom predstavljanju ISAP-a u Zagrebu.

Predsjednik Udruge proizvođača Istarskog pršuta Mladen Dujmović kazao je da će posjetitelji sajma moći kušati pršute proizvođača iz Hrvatske, Austrije, Španjolske, Italije, Mađarske, Slovenije, BiH, Srbije i Crne Gore, a organizatori sajma pripremili su program sa sportskim i zabavnim sadržajima. Ove godine sajam pršuta u Općini Tinjan, koja je i himnu posvetila pršutu, traje jedan dana duže, jer gosti teško odlaze kućama.
Prvi domaći izvorni proizvod zaštićen u EU

Dodao je da ono što izdvaja istarski pršut, koji je bio prvi hrvatski autohtoni proizvod zaštićen oznakom izvornosti na nacionalnoj razini, prema EU standardima, još 2011. godine, a projekt je sad u fazi podnošenja zahtjeva za ishodovanje oznake izvornosti na razini EU-a. "Dakle, poznata je njegova 'loza' uzgoja od sirovine, koju, pored Istre, nabavljam i iz Slavonije, a žig sljedivosti, koji se plaća svake godine, prati istarske pršute sve do potrošača, bilo domaćih ili stranih", kaže Dujmović.

To znači da odabrane svinje za istarski pršut, koje moraju imati najmanje 180 kilograma, moraju imati barem jedan kuhani dnevni obrok, a gotov prozvod se odlikuje posebnom aromom, jednoličnom crvenom bojom po cijelom presjeku. Istarski pršut nema kože, suho je salamuren morskom soli i začinima, a tijekom sušenja, od najmanje 12 do18 mjeseci, ne dimi se za razliku od dalmatinskog, drniškog ili krčkog pršuta.

Šampion prošlogodišnjeg sajam u Tinjanu Paolo Jelenić, kaže da kilogram istarskog pršuta košta od 180 do 350 kuna, ovisno o tome prodaje li se na komad ili na kilogram, odnosno klasi. "Tu su i trajni i polutrajni proizvodi na bazi svinjskog mesa, a kupci se vraćaju što znači da imamo kvalitetu, a bilo bi dobro da imamo i više domaće sirovine", kaže Jelenić.

S druge strane, Nevenka i Josip Hreljak, koji imaju tvornicu pršuta pod imenom Pisinium od 1995. godine, godišnje proizvedu 5000 do 6000 pršuta, a mogli bi, kažu, i više kad bi država malo 'podmetnula leđa' i smanjila PDV na hranu. Radi se, kažu, o vrhunsko domaćem proizvodu, koji nije iz uvoza iz Mađarske ili Austrije, pa i košta nešto više od onih iz konvencionalnog uzgoja.
Oznaka izvornosti za sve hrvatske pršute

Bivšini pročelnik za poljoprivredu Istarske županije Milan Antolović, koji je i sam veći proizvođač pršuta 15 godina, a koji je umnogome zaslužan za zaštitu izvornosti istarskog pršuta, zajedno s proizvođačima pršuta u Sloveniji, kaže da je novi cilj ekološki uzgoj i samim tim i proizvodnja eko istarskog pršuta. Samo tako, kad već nemamo potrebne količine, možemo biti prepoznatljivi na otvorenom tržištu, gdje sad dominiraju neke druge zemlje. Osim toga, kaže, i druga tri hrvatska pršuta, trebaju dobiti oznaku izvornosti, a za to moraju biti 100 posto domaći proizvod. Teško izvodivo jer uz silni uvoz, uz 'domaću proizvodnju' 700.000 pršuta godišnje imamo ih dovoljno tek 50 posto.

Milan Buršić je proizvođač istarskih pršuta od 1994. godine, nakon što je iz mesne industrije otišao u privatnike. Godišnje je to 4000 komada pršuta, a sad kćerka i zet, kaže, drže ključeve povećanja proizvodnje, jer interes tržišta za najcjenjenijim istarskim prehrambenim proizvodom, koji je opstao zahvaljujući prije svega tradiciji, ali i potpori županije, postoji. Udruga proizvođača istarskog pršuta broji 30-ak članova, a pametno koriste i Vinistru da se čuje i njihov glas u borbi s uvoznim lobijem.

Kako se čulo, sportski program sajma započet će već ovog vikenda pa će se 13. listopada moći sudjelovati u pješačenju ISAP 2019 ''preko brežine' duljine 11.5 kilometara sa startom kod školskog igrališta u Tinjanu u 10 sati ujutro. U isto vrijeme ispred glavnog ulaza sajma kreće biciklijada 'od lokve do lokve' stazom dužine 25 kilometara. Nadalje, 20. listopada u 10 sati organizirana je utrka ISAP Run putem suhozida dužine 8 kilometara, a u 15 sati startat će obiteljska timska utrka - Drugi lov na istarski pršut.


Komentari članka

Vezani članci

Uzgajaju 1.200 fajferica za dalmatinski pršut: Investicija u Imotskoj krajini teška 4,7 mil. eura

03.05.2026.

Izgradnja hotela Dom koji uskoro otvara svoja vrata jedan je od najzanimljivijih projekata posljednjih godina u Dalmatinskoj zagori gdje je jedan liječnik objedinio uzgoj crne slavonske svinje, domaće buše i jedinstvene gastronomske ponude

Godišnje proizvedemo oko 550.000 komada, a pojedemo milijun: Odakle dolazi najbolji hrvatski pršut?

29.04.2026.

Istrijani su na Danima hrvatskog pršuta briljirali, uz šampionsku titulu za Pisinium, drugo mjesto pripalo je također istarskom pršutu Dujmović, dok su treće podijelili dalmatinski proizvođači Barić i Smjelo

Što donosi novi ZPP? 22% manje za poljoprivredu, 60% za ribarstvo

20.04.2026.

Reforma predviđa povijesni zaokret koji bi mogao destabilizirati poljoprivredni sektor diljem EU. Iliana Ivanova, članica Europskog revizorskog suda, upozorila je na opasnost gubitka identiteta poljoprivredne politike.

Svi znaju za kavu i Cedevitu, ali ovo je globalno najuspješniji proizvod Atlantic Grupe

31.03.2026.

Iako segment kave donosi najveće prihode, jedan se brend ističe kao sinonim za međunarodni uspjeh i marketinšku dominaciju. Priča o Argeti priča je o transformaciji od nepoznatog proizvoda do svjetskog lidera u svojoj kategoriji, a sve je počelo jednom je

Gdje je Vindija četiri godine nakon smrti Dragutina Drka

11.02.2026.

Spiritus movens Vindije u toj je tvrtki proveo gotovo 60 godina, od čega 56 godina kao glavni menadžer i 30 godina kao vlasnik

Tag cloud

  1. 2884 članka imaju tag turizam
  2. 2727 članka imaju tag hrvatska
  3. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk