Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Svi 2011

Ugostiteljstvo na opasnoj nizbrdici

Izvor: www.privredni.hr · Autor: PV  

Ugostiteljstvo na opasnoj nizbrdici

Pad kupovne moći i globalna kriza glavni su uzroci slabije posjećenosti restorana. No, krivac za loše stanje u branši je i država koja uništava svaku poduzetničku inicijativu, tvrde ugostitelji. Prema mišljenju većine vlasnika ugostiteljskih objekata, ugostiteljstvo u Hrvatskoj proživljava jednu od najvećih kriza i postalo je brojnim vlasnicima gotovo neisplativ posao. Godinama se povećavaju ulazni troškovi, dok cijene ugostiteljske ponude ne prate njihov rast ponajprije zbog pada kupovne moći građana.

To donekle potvrđuju i podaci Hrvatske obrtničke komore koji otkrivaju da je u 2009. godini bilo 1406 prijava novih obrta za bavljenje ugostiteljstvom, a 1851 odjava, dok je lani bilo 1582 prijave i 1995 odjava. Godine 2010. u ugostiteljstvu u djelatnosti pripremanja hrane i pića pravne osobe ostvarile su 92 posto prometa u odnosu na 2009. godinu, a obrtnici 98,5 posto. Inače, u ugostiteljstvu je potkraj prošle godine bilo ukupno (smještaj i priprema hrane i pića) 1865 pravnih osoba i 11.419 obrtnika. U prošlogodišnjem četvrtom kvartalu u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića bile su aktivne 1203 pravne osobe i 10.826 obrtnika. U ugostiteljstvu je u istom razdoblju bilo ukupno 64.699 zaposlenih, od čega u djelatnosti smještaja 24.904 (38,5 posto), a u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića 39.155 (60,5 posto), od toga pravne osobe zapošljavale su 10.808 osoba, a obrtnici 29.815 osoba. Bez obzira na to što zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu još uvijek posluje pozitivno, vlasnik nagrađivanog restorana Četiri ferala Zoran Katić iz Starigrada Paklenice smatra kako su pad kupovne moći i globalna kriza glavni uzrok slabije posjećenosti restorana. Ističe da i država nema sluha jer u takvoj situaciji ne omogućava članovima obitelji da pomažu u obiteljskim ugostiteljskim objektima. “Pad kupovne moć i kriza osnovni su uzroci slabije posjećenosti restorana u cijeloj Europi. Isto tako, ako imate u blizini hotel s all inclusive ponudom, opet ste u vrlo teškoj situaciji. Mi se, pak, protiv toga borimo tako što prodajemo isključivo domaće proizvode i jela priređena po tradicionalnim receptima”, ističe Katić dodajući kako su hrvatski ugostitelji zakazali i zato što su zanemarili ponudu jela obiteljima. “Možda je razlog u tome što u Hrvatskoj, za razliku od Slovenije, nije razvijena tradicija obiteljskih druženja vikendom i izlaska u prirodu, a onda i odlaska na obiteljske ručkove. Kako bismo vikendom privukli obitelji, osmislili smo ponudu koja se pokazala dobitnom već za Uskrs, gdje u našem hotelu noćenje s doručkom stoji 130 kuna, a uz to se može pojesti i kompletan meni za 90 kuna”, kaže Katić, koji smatra da se unatoč krizi i velikim troškovima može poslovati ako se prilagodite situaciji. Vlasniku restorana Savus u Slavonskom Brodu Ivanu Bogoviću većinom je dolazila poslovna klijentela. Međutim, zbog osjetnog smanjenja troškova reprezentacije u zadnje dvije godine broj takvih gostiju se smanjio. Kako bi ublažio posljedice slabijeg prometa, u suradnji s turističkim agencijama osmislio je izlete u okolicu uz ponudu tradicionalnih slavonskih specijaliteta.

Nedavno je u Trilju osnovana Hrvatska interesna udruga ugostitelja s ciljem zaštite njihovog položaja. Pero Šare, njen član i vlasnik pet restorana, mnogo očekuje od udruge jer smatra kako kriza i pad potrošnje nisu osnovni razlog lošeg stanja u ugostiteljstvu. “Krizu i pad potrošnje jako smo osjetili u našim ugostiteljskim objektima, ponajviše u Zagrebu. No glavni krivac za loše stanje u našoj branši je država koja uništava svaku poduzetničku inicijativu. Mi smo idealna zemlja i imamo vrhunsku ugostiteljsku i, pogotovo, gastronomsku ponudu. Međutim, u našim restoranima smo u posljednje dvije godine imali više od 80 inspekcijskih nadzora kojima nije cilj ispraviti eventualne nepravilnosti, nego traže način kako kazniti ugostitelja. Stoga vodimo niz sporova, a državne službe moraju shvatiti da ugostitelji nisu krivci za sivu ekonomiju koja u Hrvatskoj cvjeta. Kažnjavajući ugostitelje inspektorat neće iskorijeniti sivu ekonomiju, nego će uništiti i ono malo zdravog tkiva koje legalno posluje”, ističe Šare. Najveći nedostaci naše ugostiteljske ponude, što Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika ističe već godinama, su visoki troškovi poslovanja, nedostatak stručnih kadrova, visoka stopa PDV-a, skupe namirnice, nedostatak vizije lokalne vlasti kod registracije restorana u nekom mjestu, nedovoljna povezanost s domaćom proizvodnjom… I na zadnjem Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika, održanom u studenome prošle godine, zatraženo je smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu - kao što je u Europskoj uniji - te smanjenje dijela parafiskalnih davanja. Pokrenuta je inicijativa izmjena Zakona o radu kako bi se mogli angažirati radnici za obavljanje povremenih poslova, kao i izrada novog kvalifikacijskog okvira za ugostiteljska zanimanja koji će biti usklađen s ugostiteljskim sektorom, s posebnim naglaskom na provedbu praktične nastave u ugostiteljskim objektima. Zatražena je i izmjena Zakona o otkupu poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave i uprave. Ugostitelji su ustali i protiv nelojalne konkurencije u trgovačkim centrima koja drži gastropultove s gotovim toplim i hladnim jelima.

Turističko poslovno vijeće koje djeluje unutar Sektora za turizam pri HGK-u uputilo je u nekoliko navrata prijedloge resornim ministarstvima za uvođenje stope PDV-a od šest posto na usluge prehrane u svim vrstama ugostiteljskih objekata smještajnog ili prehrambenog karaktera te na bezalkoholna pića u svim vrstama ugostiteljskih objekata. Jedan od najvećih problema ugostiteljstva je nedostatak kvalitetnog osoblja. Zato je Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika od Ministarstva turizma zatražio stipendiranje deficitarnih kadrova ugostiteljske struke, što se provodi već treću godinu. No, osim nedovoljno kadrova na tržištu problem je i preskupa radna snaga, radno vrijeme je neadekvatno, dok ugostitelji sami premalo ulažu u svoju edukaciju.


Komentari članka

Vezani članci

Nagrade najboljim obrtnicima; U pet godina otvoreno oko 48.000 novih obrta

03.07.2026.

Hrvatsko obrtništvo, sa 142 tisuća obrta u kojima je zaposleno gotovo 256 tisuća ljudi, snažnije je i glasnije nego ikad, rečeno je u ponedjeljak na Danu Hrvatske obrtničke komore (HOK), obilježenog svečanom akademijom na kojoj su dodijeljena priznanja na

Hrvatska ima 47 posto više obrta, ali krije li statistika drugu priču?

30.06.2026.

Rast broja obrta ne mora značiti i jačanje poduzetništva, nego premještanje rizika, odgovornosti i znanja s tvrtki na pojedince

Hrvatska ima 142.000 obrta, u šest mjeseci otvoreno još 8.900

30.06.2026.

HOK poručuje da obrtništvo nikad nije bilo snažnije, ali upozorava da su porezno rasterećenje, radna snaga i siva ekonomija i dalje izazovi

Ugostitelji upozoravaju: Bez stranih radnika sezona ne bi uspjela

25.06.2026.

Potrebe za stranim radnicima iz godine u godinu rast, domaće gospodarstvo ovisi o njima. Osim u trgovini, dostavi, građevini i turistička sezona teško je postala zamisliva bez njih. Na obali gotovo da ne postoji ugostiteljski objekt, hotel koji ne zapošlj

Nikad manje nezaposlenih u Hrvatskoj: sezona puni tržište rada

13.06.2026.

Krajem svibnja ove godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 61.298 nezaposlenih što je 11.933 ili 16,3 posto manje nego u svibnju lani te najmanje otkako se vodi evidencija, pokazuju HZZ-ovi podaci objavljeni u sri

Tag cloud

  1. 2879 članka imaju tag turizam
  2. 1509 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2723 članka imaju tag hrvatska
  4. 1816 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 542 članka imaju tag krediti
  9. 1662 članka imaju tag izvoz
  10. 1321 članka imaju tag trgovina
  11. 1350 članka imaju tag industrija
  12. 1259 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 700 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 367 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 558 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 522 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 456 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 369 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 532 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk