Zamućeno tržište maslinova ulja

Nakon što se jedno vrijeme o maslinarstvu govorilo najviše u kategorijama razvoja, obnove maslinika, sadnje novih maslina, primjene suvremenih agrotehničkih mjera, edukacije maslinara i slično, u posljednje vrijeme, nakon što su u tom dijelu učinjeni pozitivni pomaci, sve se više govori o potrebi uvođenja reda u trženju ulja, a time i njegovom deklariranju.

Problema je mnogo, a potrošači i ozbiljni proizvođači žele da se uvede red i suzbije crno tržište maslinova ulja te osigura vjerodostojnost deklaracija. No, sudeći po sadašnjem stanju, mnogima odgovara lov u mutnom i nije im stalo da se mutno tržište maslinova ulja razbistri.

Kod nas ulja, ne samo ona koja se prodaju u raznim vidovima ulične prodaje, na prozorima, pred kućnim pragovima, na tržnicama, već i ona u trgovinama, nisu prošla analizu koja bi pokazala njihov točan sastav.

Kontrole je premalo, velik problem predstavlja i to što podaci o broju maslina i proizvodnji ulja variraju, uzimaju se odoka, govorimo u kategorijama »oko« i »od - do«, jer ne postoje egzaktni podaci, a već to ukazuje da tržištem vlada nered.

Problem je velik

Problem je i to što državni poticaj, koji se dobiva po kilogramu prerađenih maslina, ne završi u financijskom sustavu, jer nakon prerade, maslinara nitko ne obvezuje da ulje isporuči na legalno tržište, što širom otvara vrata crnom tržištu. Da je problem velik, potvrđuje nam i dr. Vinko Milat, savjetnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.

- Nažalost, jedna trećina tržne proizvodnje prodaje se na crno, neflaširano, otvoreno, bez garancije kvalitete. Dosad su svi poticaji bili usmjereni na sadnju maslina i proizvodnju maslinova ulja, pa i na kvalitetu ulja, međutim, ne i na registrirani promet maslinova ulja. Izradom Pravilnika o ulju i obvezatnim punjenjem u boce trženje ulja htjelo se dovesti u red. Nažalost, kontrole i inspekcije nisu zastupljene u dovoljnoj mjeri, a ulje se prodaje na crno, gdje je upitna njegova kvaliteta i podrijetlo, jer se s pravom sumnja u križanje domaćeg i uvezenog maslinova ulja. Treba istaknuti da država stimulira otkup maslinova ulja, i to s tri kune po kilogramu djevičanskog i sedam kuna za ekstra djevičansko ulje, upravo da bi se kroz otkup usmjerilo ulje tržištu, kaže Milat.

Međutim, događa se da crno tržište ulja cvjeta, jer su tako izbjegnuti trgovačka marža, kontrola kvalitete i PDV te je nemoguće cijenom konkurirati crnom tržištu. Tu su najjače pogođeni pošteni proizvođači, uljari i zadruge, jer moraju maksimalno raditi kvalitetno i odgovorno i ne mogu nikako konkurirati cijeni ulja na crno, koja može biti niža i do 50 posto.

Poticaji legalnom

- Inspekcija treba raditi svoj posao, polazište mora biti upisnik proizvođača maslinova ulja, taj proizvođač mora evidentirati broj stabala, proizvodnju ploda maslina i maslinova ulja te potrošnju ulja, odnosno proizvođač mora dokazivati promet svog ulja, a samo legalan promet trebao bi dobivati poticaje. Mislimo da bi najkasnije do 2010. godine trebalo potpuno uskladiti sve elemente u ovoj djelatnosti - maslinarski katastar, evidenciju proizvođača i evidenciju prometa maslinova ulja, kaže dr. Milat i dodaje da litra kvalitetnog flaširanog ulja ne bi smjela imati maloprodajnu cijenu višu od 10 eura.

Sandi Chiavalon poznati je mladi istarski maslinar iz Vodnjana. Njegovo je ekstra djevičansko maslinovo ulje Ex Albis u svjetskom katalogu L’Extravergine, koji smatraju biblijom maslinovih ulja, jedno od 300 najboljih na svijetu. Komentirajući crno tržište maslinova ulja kod nas Chiavalon kaže da je to velik problem legalnim proizvođačima.
- Sustav poticaja za litru proizvedenog ulja pozitivan je pomak, ali još je mnogo problema. Inspekcije nedovoljno kontroliraju tržište, a jačom kontrolom stvari bi se brže rješavale.

Za litru prodane rakije na crno kazne su od trideset do pedeset tisuća kuna, to bi trebalo uvesti i za maslinovo ulje, kaže Chiavalon i dodaje da je svoje ulje već brendirao, a vrhunskom kvalitetom osigurao je i izvoz te mu nisu konkurenti oni koji prodaju ulje na crno.