Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Srp 2025

Zašto Hrvatska još nije samodostatna u voću, povrću, mesu i mlijeku?

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Matija Mlinarić/B. A./Dnevnik/Hina/HRT  

Zašto Hrvatska još nije samodostatna u voću, povrću, mesu i mlijeku?

Unatoč znatnim potporama iz Europske unije, Hrvatska još nije samodostatna kad je riječ o voću, povrću, mesu i mlijeku. Vrijednost poljoprivrede danas je gotovo jednaka onaj iz 2013., kada smo ušli u Uniju, zbog čega se postavljaju brojna pitanja - među ostalim zašto je tako i kako promijeniti trenutačno stanje?

Kada je riječ o voću - o samodostatnosti možemo govoriti samo kad su u pitanju jabuke i mandarine. Za ostalo voće rješenje je i dalje uvoz.

- Činjenica je da smo u zadnjih desetak godina poljoprivrednu proizvodnju u voćarstvu prepolovili gotovo na pola, a da smo povećali čak za 10-15 posto površine. Nešto po tom pitanju nije u redu i nešto treba definitvno učiniti da se zaustavi taj pad proizvodnje voća u Hrvatskoj, kaže Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice.

Za poljoprivredu se često kaže da je tvornica na otvorenom. Proizvodnji ne pomažu sve češća suša i nevrijeme.

- Ako se zalomi nevrijeme... Evo, naš OPG ima 6 hektara plastenika, imali smo dugoročnu policu koja ističe ove godine. Nakon toga nijedna osiguravajuća kuća ne želi to više osiguravati. Osuđeni smo na milost i nemilost dragom Bogu, kaže Mario Čajkulić, predsjednik Udruge povrćara Virovitičko-podravske županije.

Malo je proizvoda kojih imamo dovoljno za vlastite potrebe. U ministarstvu su svjesni gdje treba ubaciti u višu brzinu, no ističu da nisu svi sektori kritični.

- Znamo da smo samodostatni u dijelu žitarica i uljarica, preko 150, kod uljarica čak i 200 posto, da je to sirovinska baza koju najvećim dijelom izvozimo prema europskim zemljama, prije svega Italiji, kaže Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

- Strateški sektori su sektor voća i povrća, odnosno sektor stočarstva koji su i definirani i strategijom hrvatske poljoprivrede od 2030. godine i u tom dijelu to će biti prioriteti vezano za buduće sektorske natječaje, dodaje.

Dekan Agronomskog fakulteta ističe da ćemo u budućnosti dobivati manje sredstava iz fondova Europske unije. Tvrdi da moramo imati odgovor na pitanje - u kojem smjeru treba ići naša poljoprivreda?

- Poljoprivreda nije samo obična gospodarska djelatnost. Ona bi trebala biti strateški interes jer je i pitanje nacionalnog suvereniteta jer država je suverena ako može prehraniti svoje stanovništvo, država je funkcionalna ako suvereno može napuniti prostor, ruralni prostor stanovništvom i tu opet ima ulogu poljoprivreda. Naša poljoprivreda nažalost u ovom trenutku u potpunosti ne ispunjava te dvije funkcije, kaže dekan Agronomskog fakulteta Aleksandar Mešić.

Da bi se unaprijedila hrvatska poljoprivreda, slažu se stručnjaci, potrebno je više znanja, ali i fokus na povećanje produktivnosti.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska ispala iz 50 najboljih startup ekosustava svijeta

28.10.2026.

Globalna ljestvica StartupBlinka pokazuje da Hrvatska treću godinu zaredom pada u poretku

Hrvatskoj prijeti val zatvaranja pogona za proizvodnju autodijelova?

26.10.2026.

Pala je još jedna hrvatska žrtva krize u europskoj autoindustriji. Austrijska kompanija Wollsdorf Komponenten odlučila je likvidirati svoju hrvatsku podružnicu Wollsdorf Components i ugasiti proizvodnju kožnatih dijelova za automobile u tvornici u Jalžabe

Čepinski kupus više nije samo kralj zimnice: Zaštićen je u EU, a Čepin mu priprema veliki povratak

23.10.2026.

Čepinski je kupus još od doba Turaka, kada se njime kao valutom trgovalo, pa sve do danas, kada je taj kralj zimnice zaštićen europskom markicom izvornosti, bio posebno cijenjen

Daytona postala 3. hrvatski jednorog uz investiciju od 60 milijuna dolara

22.10.2026.

Rundu ponovno predvodi FirstMark, koji je u veljači vodio i seriju A od 24 milijuna dolara, a čak 50-ak milijuna došlo je od postojećih investitora. Ukupno je Daytona dosad prikupila oko 91 milijun dolara. Uz tu procijenjenu vrijednost, tvrtka je postala

Čepinski kupus dobio europsku zaštitu, prepoznat će se po posebnoj oznaci

19.10.2026.

Europska komisija donijela je Provedbenu uredbu kojom se naziv “Čepinski kupus” upisuje u registar Zaštićenih oznaka izvornosti (ZOI) na razini cijele Europske unije. Time je taj tradicionalni slavonski proizvod dobio najvišu pravnu zaštitu i prepoznatlji

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2749 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1383 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1104 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 387 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 442 članka imaju tag osijek
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk