Zoran Jularić: Prednost boba je rana sjetva i rano dozrijevanje

Ovaj se poljoprivrednik iz Velike Kopanice ratarstvom intenzivno bavi već 25 godina. Lani je prvi put posijao bob, a za Agroklub je otkrio kako mu se pokazao uzgoj ove, mnogima nepoznate kulture.

Iako je bob relativno nepoznata biljka na našem području sve se veći broj poljoprivrednika odlučuje za njegov uzgoj. Jedan od njih je i Zoran Jularić iz Velike Kopanice koji se ratarstvom intenzivno bavi već 25 godina. Lani je zasijao svojih prvih devet hektara ovom mahunarkom.

"Prinosom sam zadovoljan s obzirom na sušne uvjete koje smo imali prošle godine", otkriva nam rekavši da su se oni kretali oko tri tone po hektaru. Osim boba, ovaj ratar na 130 hektara proizvodi i pivarski ječam, pšenicu, suncokret, a donedavno u njegovom se plodoredu mogla naći i soja.

Međutim, kaže nam da posljednjih godina njome nije zadovoljan. "Mahune izgledaju zrelo, a zapravo budu zelene. Imali smo problema i prilikom vršenja stoga polako odustajemo od nje", pojasnio nam je.

Ušteda na gnojivima
Upravo mu se bob činio kao izvrsna alternativa za nju pogotovo kada je u pitanju otkupna cijena koja se računa po tržišnoj cijeni soje. Također, ovaj iskusni ratar ističe i ostale prednosti boba. "Bio mi je pretkultura za pivarski ječam. Vidi se poboljšanje na njemu zbog dušika kojeg bob ostavlja u tlu", napomenuo je rekavši da mu je to značilo i uštedu na dušičnim gnojivima što je bitno u ovo vrijeme kada se poljoprivrednici suočavaju s visokim i neizvjesnim cijenama repromaterijala.

Važno je za istaknuti i to da je bob pogodan za zelenu gnojidbu. "Nakon berbe sva preostala zelena masa se potanjura", dodaje Jularić iako smatra da se to možda može i bolje iskoristiti, ali na to bi pitanje trebali odgovoriti znanost i struka. Osim hranjiva, poboljšava udio humusa i vodo-zračni režim tla.

Pojašnjava nam i da bob nije kompliciran za uzgoj. Dodao je prije sjetve od 200 do 300 kilograma po hektaru NPK gnojiva i jednom folijarno prihranio. Također, napominje da ga treba štititi od bolesti, korova i insekata.

"Lani nisam primjenjivao insekticide što se i vidjelo. Bilo je nešto napada stjenica i moljaca", dodao je Jularić rekavši da mu je to bila prva godina uzgoja pa nije znao što točno treba. Međutim, pomagali su mu agronomi iz tvornice NutriS Farm d.o.o. koja otkupljuje bob i okuplja kooperante za njegov uzgoj.

U tijeku su pripreme za sjetvu
"Izlaze na teren, obilaze nas... Što god nam zatreba nazovemo ih i tu su", priča nam o suradnji s ovom tvrtkom. Baš su mu neki dan, kaže, dovezli sjeme za narednu sjetvu jarog boba koju planira obaviti oko 16. veljače.

Između ostalog, naš sugovornik napominje da mu puno znači što se bob sije rano, ali rano i dozrijeva. "Bere se otprilike kad i pšenica. Lani je to kod nas bilo 20. srpnja", napomenuo je dodajući da za berbu ne zahtijeva nikakvu posebnu mehanizaciju jer se sve obavlja sa žitnim kombajnom.

Sam je organizirao prijevoz ubrane robe kamionom do tvornice NutriS Farm u Novi Senkovac, a oni su mu, kaže, subvencionirali dio prijevoza.

Kada je u pitanju isplativost u odnosu na ostale kulture koje uzgaja kaže da i nije neka velika razlika. "Dobra stvar je što se ne čeka dugo za berbu i što je pogodna pretkultura za ostale ozimine koje dolaze nakon njega", zaključio je naš sugovornik.