Ivan Paponja: Proizvođači oraha su obespravljeni u odnosu na druge voćare

"Ne samo da su nam smanjeni poticaji iz nama nedokučivih razloga, nego se proizvođači oraha konstantno izuzimaju iz natječaja za zakup državnog zemljišta, izbačeni smo i iz natječaja za mjere Programa ruralnog razvoja, pa čak i iz mjera potpora uzrokovanih Covid situacijom koja jednako pogađa sve nas“, rekao nam je Ivan Paponja, predsjednik udruge 'Pupoljak', reagirajući na, kako kaže, medijsku hajku koja se posljednjih mjeseci 'obrušila' na ove voćare.

Umanjenje potpora za ekološku proizvodnju oraha i lijeske bila je 'kap koja je prelila čašu' pa su se proizvođači okupljeni u prvobitno inicijativu, u travnju ove godine udružili u Udrugu poljoprivrednih uzgajivača i proizvođača oraha, lijeske, jabučastog voća, agruma i koštičavog voća 'Pupoljak' kako bi, kažu, mogli i formalno dobili mogućnost legalnog i legitimnog zastupanja i ostvarivanja zajedničkih ciljeva.

Tako su na e-savjetovanju o promjeni Pravilnika o umanjenju potpore za ekološku proizvodnju oraha donesenog u svibnju ove godine imali 35 komentara, no ni jedan nije uvažen.

Nije orah ječam
"Osnivanju inicijative odnosno udruge prethodilo je ponajprije neopravdano umanjenje potpore za Mjeru 11 za orah i lijesku, ali isto tako i stvaranje u javnosti percepcije o našim članovima kao o poljoprivrednicima drugog reda, "lovcima na poticaje“ odnosno 'krivim', a ne 'pravim' poljoprivrednicima, što god to značilo“, pojasnio je ovaj mladi Đakovčanin uvjeren da je Europskoj komisiji krivo prezentirano stvarno stanje stvari, koje, po njemu, nikako ne zaslužuje ovakve sankcije.

Iznosi podatke da je pod orahom tek 0,66 posto od ukupnih poljoprivrednih površina za koje su zatražene potpore, a u samoj ekološkoj proizvodnji orah čini 4,90 posto, odnosno zajedno s lijeskom 7,69 posto površina.

"Orah ne čini ni jedan posto od ukupnih površina pod poticajima svih 210 i više kultura u Hrvatskoj. Premali je to postotak da bi on istrošio omotnicu. Ako smo mi sa 0,66 posto površina jedini problem hrvatske poljoprivrede, naše je poljoprivreda onda u savršenom stanju!“, zaključuje Paponja i dodaje kako je u kategorizaciji Ministarstva ekonomska vrijednost proizvodnje ove voćne vrste svedena gotovo na razinu ratarskih kultura.

"Ječam i orah su tu negdje približno iste ekonomske vrijednosti", naglašava i dodaje da znamo koliko ima posla u ječmu, a koliko u trajnim nasadima te da treba izdržati 7-8 godina do roda, odnosno 10 -12 godina do punog roda kod terminalnih sorti. "Samo da kosiš i okopavaš, a gdje je rezidba i drugi poslovi“, kaže.

Problem starosti nasada
Nije sve kako se piše, poručuje referirajući se na, po njemu, upitne podatke Državnog zavoda za statistiku, prikupljene, kaže, ponajviše telefonskim putem. A ova statistika pokazuje kako u Hrvatskoj ima 60 posto nasada do starosti sedam godina, pri čemu se gleda starost nasada kada je podignut, no međutim, to ne odgovara stvarnom stanju.

Mnogi su, navodi, zbog raznih uzroka, primjerice, lošeg sadnog materijala, devastacije od divljači, vremenskih nepogoda, izmrzavanja, sušenja stabala uslijed napada granotoča i sl... oštećene sadnice morali mijenjati novima, nadosađivati nasad tako da neki dijelovi nemaju istu starost. Taj je problem izuzetno bitno naglasiti i u kalkulacije uzeti prosječnu starost nasada.

"Da ne govorimo o podizanju nasada u depresijama. Orah uopće ne podnosi vodu. Ako imate nasad star 10 godina u nekoj depresiji, stabla na tom dijelu zaostaju u razvoju kao da imaju pet godina“, pojašnjava.

Izgubit ćemo Slavoniju
Kao dokaz da statistički podaci nisu relevantni, navodi podatke prinosa unatrag nekoliko godina.

Kaže da službena statistika kazuje da je 2014. bilo 60 tona, 2015. već 1.119 tona, poslije toga imate 600 tona, a 2018. opet 1.919 tona. Prevelika su to odstupanja da bi podaci bili vjerodostojni. O kakvom povećanju površina pričamo ako smo 2008. godine smo imali 6.900 ha, a danas imamo 7.900 ha?, pita se prvi čovjek udruge gdje su ti hektari nestali jer radi se o gotovo istoj površini od 2008. do 2020.

Dodaje kako je prema najnovijim podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju orah unatrag tri godine na 11. mjestu po povećanju površina pod poticajima sa 327,25 ha, a lijeska na četvrtom s 1.126 ha. Naglašava da je većina tih površina odnosno gospodarstava u Slavoniji.

"Političari se rado hvale s projektom Slavonija. No, ako ustraju na umanjenju ovih poticaja, slavonski poljoprivrednik će ostati bez gotovo 120 milijuna kuna potpora u narednih pet godina. Izgubit ćemo ljude, a onda i Slavoniju!“ upozorava naš sugovornik.

Poseban strateški dokument
Napominje i da talijansko ministarstvo poljoprivrede ima strateški dokument razvoja oraha i lijeske u toj zemlji, rekli su im to kad su bili u posjetu uzgajivačima u pokrajini Veneto. "Mislim da bi i naša država trebala imati strateški dokument posebno za orah", kaže predsjednik 'Pupoljka' jer su poljoprivrednici uložili puno novaca, velik je broj uključenih gospodarstva i jako je puno mladih nasada pa bilo bi šteta da sve to propadne. Ističe kako smo nedostatni trenutno u ovom voću i treba naći najbolje rješenje da ga više ne moramo uvoziti. "Naši su plodovi prekrasni. Što ukusom, što bojom“, tvrdi.