Kakvo je stanje u pčelarstvu? Pomalo kaotično

Dok mnogi mladi ljudi iz hrvatskih sela i manjih gradova u potrazi za boljim životom napuštaju svoja obiteljska gospodarstva i odlaze u veće gradove ili druge europske države, tridesetsedmogodišnji Milan Mesić iz Novske, kao jedan od rijetkih mladića, vratio se prije desetak godina iz Zagreba u Novsku.

"Za vrijeme Domovinskog rata otišao sam u Zagreb, a onda sam ljubav svog života, sadašnju suprugu Ivanu, našao u Novskoj i vratio se u rodni grad“, obrazlaže razloge povratka ovaj mladi čovjek.

U Novskoj se odlučio za privatni posao, otvorio je knjigovodstvenu tvrtku, ali budući da je zbog recesije posla bilo malo razmišljao je što i kako dalje da bi njegova obitelj mogla solidno živjeti. Na jednoj jesenskoj fešti prije 7 godina razgovarao je s čovjekom koji ga je zagrijao za pčelarstvo.

U startu krenuo u seleće pčelarstvo

"Odlučio sam se time baviti. Preko zime čitao sam puno o pčelarstvu na internetu, učio i u proljeće krenuo u pčelarenje sa 16 zajednica – 13 sam ih kupio, a tri sam dobio na poklon od kolega. Bio sam uporan i predan poslu i već te godine uzimio 64 pčelinje zajednice. Već prve godine krenuo sam u seleće pčelarstvo. Savjetima mi je pomoglo nekoliko prijatelja pčelara, malo sam učio na njihovim stacionarima i već te godine ostvario prinos od pola tone meda“, kaže naš sugovornik koji je počeo kao hobist, a sada je to već profesionalno pčelarstvo i po broju košnica i prema njegovu pristupu prema toj proizvodnji meda.

Sada Milan pčelari s oko 160 LR košnica. Ima kamion, jedan veliki kontejner sa 60 košnica i manji sa 30 košnica, ostale zajednice su na stacionaru u selu Košutarici u Mokrom polju.

Danas ima oko 160 LR košnica

"Od početka sam se odlučio na seleće pčelarstvo. Kontejnere selim na bagremovu pašu oko Daruvara, na amorfu u Mokrom polju, na kesten na Baniji, a na suncokretovu pašu oko Tovarnika. Vratio sam se poslije toga na tihu pašu u naš kraj, očekivao sam medljiku slično kao prošle dvije godine, a umjesto nje nešto je medila metvica. Ove godine potpuno je zakazao kesten.

Inače, po količini meda godina je slična prošloj - izvrcao sam oko 4 tone. Ipak, za mene je bila teža nego prošla jer zbog ćudljivih vremenskih prilika koje nam nisu išle na ruku, pčelinje zajednice prilično su oslabile“, kaže Milan, inače član Pčelarske udruge "Metvica“ iz Novske u kojoj je bio i tajnik tri godine, ali zbog obiteljskih obveza ne može više obnašati tu funkciju. U poslu, najviše oko vrcanja meda, pomaže mu supruga Ivana. Imaju troje djece: najstarija je sedmogodišnja Lucija, učenica prvog razreda osnovne škole, sin Frano ima 5 godina, a najmlađi Juraj 5 mjeseci.

Na pitanje je li zadovoljan što se iz Zagreba vratio u Novsku i što se među ostalim bavi pčelarstvom, Milan u šali odgovara: "Ponekad si pjevam pjesmu: Šta je ovo meni trebalo“. Jesam, zadovoljan sam. Za sada ne planiram širiti pčelarstvo, jer sam zaposlen, radim u jednoj komunalnoj tvrtki. Osim meda, koji prodajem na kućnom pragu i otkupljivačima, prodajem i pčelinje zajednice“, kaže Milan.

Miješaju melasu iz Kine s domaćim medom

Nažalost i u pčelarstvu, kao i u drugim granama poljoprivrede, ima dosta problema, a Milan spominje neke: "Stanje je po meni pomalo kaotično. Neke tvrtke uvoze velike količine melase iz Kine i kupuju od nas dio meda da bi to izmješali i nudili na policama trgovačkih lanaca. Drugi je problem što veliki otkupljivači diktiraju cijenu meda, ona je prilično niska, a budući da je naš med kvalitetan, izvoze ga i vjerojatno postižu dobru cijenu na tržištu Italije, Njemačke….

Veliki je problem i prekomjerna sječa šuma, navodno se kestenovo drvo izvozi po niskim cijenama. Po meni, trebalo bi više reda uvesti u organizaciji povjerenika za pčelarstvo na terenu. Oni bi više trebali brinuti oko smještaja pčelara koji sele na pčelinje paše, jer se na terenu događa svašta. Osobno imam negativna iskustva. Smatram da bi povjerenici trebali biti ljudi koji nisu pčelari, ljudi koji imaju vremena i koji bi trebali biti bolje plaćeni za taj posao, ali da ga odrade kako treba. To sada rade pčelari koji imaju pčele i u to vrijeme ne znaju kuda da se okrenu od svojih pčela, a kamo li da smjeste seleće pčelare. Taj dio bi trebalo malo bolje urediti“, smatra Milan Mesić koji je na vrijeme obavio sve potrebne pripreme za dobro uzimljavanje pčela.