Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Stu 2020

Marijan Kundakčić: Kod sušenja mesa bitan je i odabir drveta

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Lucija Bencaric  

Marijan Kundakčić: Kod sušenja mesa bitan je i odabir drveta

Proizvodnjom kulena, kulenove seke, slavonske kobasice, šunke, slanine Marijan Kundakčić bavi se 18 godina, a otkrio je male tajne svog načina prerade mesa, dimljenja i sušenja.

Započelo je vrijeme svinjokolje ili kako je kod nas još popularno kolinje, a svoje male tajne odnosno preporuke o dimljenju i sušenju mesa, Poljoprivrednoj je televiziji otkrio iskusni proizvođač suhomesnatih proizvoda Marijan Kundakčić.

Inače, njegov OPG Carpinus ovim se poslom bavi 18 godina, a zadnjih deset imaju pogon za preradu i sušenje. Njihovi proizvodi osvojili su razne nagrade, a proizvodnja je, kako i sam Marijan opisuje, od polja do stola.

"Od početka imamo svoje svinje kojima dajemo našu domaću hranu. Imamo mješance, landras i jorkšir miješan s durokom“, kaže sugovornik.

Odabir drveta jako bitan - izbjegavati ono s taninom
Kao registrirani OPG, svoje životinje mora voditi u klaonicu u Slavonskom Brodu odakle ih vraća na hlađenje i kreće u preradu.

"Hladimo ih još nekih 12 sati na +4°C. Nakon toga kreće obrada. Dio slanine iznad karmenadle koristimo za kulen, a za kulenovu seku dodajemo još plećku i po potrebi malo masnoće. Kod tanke kobasice koristimo meso druge i treće kategorije“, pojašnjava proizvođač.

Kada je riječ o samom sušenju, upozorava da ovdje treba biti oprezan i kod odabira drveta. Treba izbjegavati ono koje ima tanin kako meso ne bi promijenilo svoja svojstva. Na ovom OPG-u preferiraju grab jer je to autohtono slavonsko drvo, a ako ga nemaju, koriste i bukvu.

S obzirom na to da mi imamo prirodnu proizvodnju, bez umjetnog vjetra, sušenje ovisi o godini tj. o vremenu“, ističe.

Oprezan treba biti i sa soli
Pojasnio je i postupak prerade mesa te koliko i kada se treba soliti.

"Nakon što se meso rashladi ono se sortira. Odvoji se posebno ono za mljevenje i dalje se stavlja na hlađenje i ocjeđivanje dok se ostalo ostavi preko dana da se malo prodimi te se navečer priprema za soljenje“, objašnjava.

Oprezan treba biti i sa soli. Nikako ga se ne smije spremiti u prostoriju punu mirisa jer će ih pokupiti. Također, treba je staviti dovoljno kako meso ne bi postalo sluzavo ili se počelo kvariti pod utjecajem mikroorganizama.

"Za soljenje nam treba čista posuda. Može biti plastična, drvena, a za manju proizvodnju može poslužiti i korito od bijele plastike. Dobro natrljamo i rashlađeno stavljamo u posude“, kaže sugovornik te dodaje kako je važno da koža bude dolje, a mesno tkivo gore i da najteži komad mesa ide prvi.


Komentari članka

Vezani članci

Zadruga Varaždinski cvijet okuplja 9 članova i godišnje proizvede više od 2 milijuna presadnica

04.05.2026.

Riječ je isključivo o domaćim proizvođačima u čiju su proizvodnju uključene cijele obitelji, a njihova snaga leži u raznolikom asortimanu tijekom cijele godine.

Uzgajaju 1.200 fajferica za dalmatinski pršut: Investicija u Imotskoj krajini teška 4,7 mil. eura

03.05.2026.

Izgradnja hotela Dom koji uskoro otvara svoja vrata jedan je od najzanimljivijih projekata posljednjih godina u Dalmatinskoj zagori gdje je jedan liječnik objedinio uzgoj crne slavonske svinje, domaće buše i jedinstvene gastronomske ponude

Godišnje proizvedemo oko 550.000 komada, a pojedemo milijun: Odakle dolazi najbolji hrvatski pršut?

29.04.2026.

Istrijani su na Danima hrvatskog pršuta briljirali, uz šampionsku titulu za Pisinium, drugo mjesto pripalo je također istarskom pršutu Dujmović, dok su treće podijelili dalmatinski proizvođači Barić i Smjelo

S 29 godina posadio više od 100 novih maslina: Primoštenac Niko nastavlja didovu tradiciju

28.04.2026.

Na OPG- u Niko Skorić prošle su godine iskrčili zapušteni teren i posadili oko 120 novih stabala maslina. Važan dio Nikina rada je i članstvo u udruzi Ultra Extra, koja je osnovana prije nekoliko godina i okuplja oko 30-ak maslinara iz Šibensko-kninske žu

"U mojim žilama ne teče krv, nego zelje": Priča Marije Cafuk u kojoj će se mnogi pronaći

22.04.2026.

OPG Jurice Cafuka već četiri generacije živi isključivo od zemlje. Poznati su po proizvodnji varaždinskog zelja, ali i krumpira te bučinog ulja. Kako izgleda njihov dan i organizacija posla, ispričala nam je Marija Cafuk.

Tag cloud

  1. 2856 članka imaju tag turizam
  2. 2710 članka imaju tag hrvatska
  3. 1810 članka imaju tag svijet
  4. 1490 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2004 članka imaju tag financije
  6. 1566 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1656 članka imaju tag izvoz
  8. 1393 članka imaju tag ict
  9. 1320 članka imaju tag trgovina
  10. 1340 članka imaju tag industrija
  11. 1249 članka imaju tag investicije
  12. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1078 članka imaju tag menadžment
  14. 1184 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 462 članka imaju tag BDP
  17. 687 članka imaju tag opg
  18. 541 članka imaju tag krediti
  19. 793 članka imaju tag maloprodaja
  20. 556 članka imaju tag poticaji
  21. 693 članka imaju tag tehnologija
  22. 710 članka imaju tag marketing
  23. 406 članka imaju tag potpore
  24. 518 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 458 članka imaju tag koronavirus
  26. 965 članka imaju tag kriza
  27. 516 članka imaju tag eu fondovi
  28. 536 članka imaju tag porezi
  29. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 438 članka imaju tag osijek
  32. 529 članka imaju tag obrazovanje
  33. 449 članka imaju tag start up
  34. 512 članka imaju tag dzs
  35. 453 članka imaju tag energetika
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 362 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke