Nije nam teško proizvesti vino, koliko nam ga je teško prodati i pronaći tržište

Biti vinogradar i vinar je časno i plemenito zanimanje, pa i jedno od važnijih, ako govorimo o gastro i eno svijetu, jer kako anegdota kaže, odvjetnika u životu prosječni građanin zatreba možda nekoliko puta, kao i policajca, vatrogasca, te razne službenike također. Stoga, ako je dobrog zdravlja, građanin neće trebati često niti liječnika, ali vinara će trebati barem jedan puta tjedno. Za nazdraviti uz ručak ili večeru.

Blago vinogradara i vinara Viktora Tepeša iz Kutjeva čini 28.000 loza, od kojih je dio dobio u nasljedstvo od bake, a dio pretvorio iz hobija u posao. Zahvaljujući tome, danas s ponosom može istaknuti da se bavi pretakanjem grožđa u kvalitetnu graševinu i rajnski rizling koji, uglavnom, imaju oko 12-13,5% alkohola. Prinosi po trsu variraju od godine do godine, a u prosjeku teže od pola kilograma do 1,5 kg, što ovisi i o samom položaju u vinogradu.
Nije problem proizvesti, koliko je problem prodati i naći tržište

“Najveći problemi koji nas muče su problemi s prodajom i tržištem. Nije nam teško proizvesti vino, koliko nam ga je teško prodati i pronaći tržište. Svjesni smo da nemamo marketing i u isti ne ulažemo financijska sredstva, što je, vjerujemo, jedan od naših problema u poslovanju. Kada govorimo o cijenama, bitno je napomenuti da za butelju, u prosjeku, postižemo cijenu od 30 kn. Često obilazimo manifestacije, a poglavito Sabatine i iste smatramo isplativim zbog poticajne atmosfere i stjecanja novih kontakata.

Na godišnjoj razini proizvedemo oko 15 000 litara vina, od čega prodamo svega 4.000 butelja, a ostatak prodajemo u rinfuzi. No, unatoč tome, smatramo da kao nacija vrijedimo onoliko koliko stvaramo novih vrijednosti, a ne onoliko koliko i kako se snalazimo“, priča Viktor koji svoje vino ne izvozi na vanjsko tržište jer teži ponajprije postati dovoljno stabilan na domaćem tržištu.
Treba se školovati u segmentu osvajanja tržišta

Svoja vina stoga plasira u ugostiteljske objekte na područje Zadra, a butelje prodaje privatnim tvrtkama koje oni daruju svojim poslovnim partnerima za vrijeme blagdana. Kao i brojnim drugim gospodarstvenicima, puno vina mu ostaje na zalihama zbog čega smatra da se treba školovati u segmentu osvajanja tržišta.

"Nepovoljni klimatski uvjeti, odnosno visoke temperature i nedostatak padalina znali su u nekim godinama uzrokovati ekstremno smanjenje prinosa. Iz tog je razloga bilo dosta osušenih bobica s ožegotinama i prisiljenog sazrijevanja grožđa, no usprkos tome, kvaliteta grožđa je bila zadovoljavajuća, a zdravstvena ispravnost odlična.”, objašnjava.
Najvažniji zadatak u vinogradu je zaštita vinove loze

Osim što je tisućljetni pratitelj čovjeka, vinova loza spada u jednu od najstarijih kulturnih biljaka koja je od izrazite gospodarske, ekonomske i kulturne važnosti, ali ako je ne zaštitimo, ne može uspijevati, ni roditi. Upravo to potvrđuje i ekstremno vlažna vinogradarska godina u kojoj dolazi do problema s bolestima i štetnicima.

"S bolestima i štetnicima imamo puno problema kada su kišne godine", dodaje Viktor Tepeš koji smatra da je najvažniji zadatak u vinogradu zaštita vinove loze od bolesti u kombinaciji s unošenjem hranjiva preko lista (folijarno). Iz tih razloga, za uspješnu provedbu zaštite potrebito je dobro poznavanje biologije i načina širenja određenih bolesti. Primjerice, ako smo pravovremeno, odnosno prije nego što je zaraza ostvarena koristili fungicide protiv plamenjače, znamo da oni štite vinovu lozu od moguće zaraze, ali ne mogu liječiti postojeću zarazu, odnosno micelij u listu, bobici ili izboju.