Novi proizvodi na listi za oznaku zemljopisnog podrijetla

Dalmatinski i krčki pršut, baranjski kulen i ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres pridružili su se ovih dana nevelikoj listi hrvatskih proizvoda za koje je zatražena oznaka zemljopisnog podrijetla po standardima EK.

Dalmatinski i krčki pršut, baranjski kulen i ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres pridružili su se ovih dana nevelikoj listi hrvatskih proizvoda za koje je zatražena oznaka zemljopisnog podrijetla po standardima koje uvjetuje regulativa Europske komisije.

Otprije su se na listu uvrstili varaždinsko zelje i istarski pršut koji su pak u postupku zaštite izvornosti. Istarski pršut najdalje je odmaknuo u provedbi zahtjevne procedure budući da je prošle godine prvog lipnja ušao u kategoriju "objavljeno" dok je svih pet ostalih proizvoda na listi tek kao "predloženo" dok je naravno finalna pozicija - "registrirano."

Premda se očekivalo kako će istarski pršut postupak dobivanja europske oznake zaštite izvornosti dovršiti prije isteka 2013. to se još nije dogodilo, a konkretniji odgovor što je prepreka zaključivanju tog procesa nemoguće je dobiti kako u lokalnim tako i u EU okvirima. Svojedobno isticanje kako nam Slovenci osim terana brane i zaštitu riječi "pršut" zasigurno ne stoji, eventualno uporište zabrane susjedi možda mogu tražiti u riječi "istarski" budući da i oni raspolažu s dijelom istarskog poluotoka. Ipak, prije će biti da je riječ o sporosti europske administracije. Kao argument za ovu tvrdnju može poslužiti primjer da je Slovenija 2004. zatražila zaštitu za proizvod mohant ili 2006. za kraski med a oba su registrirani tek 2013.

Slovenci su, kada je riječ o pršutu, za sada zaštitu izborili za vipavski i kraški. Na slovenskoj listi nalazi se 27 proizvoda od kojih je registracija već završena za njih 19. Lista proizvoda koji traže ili su već dobili EU zaštitu složena je po zemljama članicama, iako se u tom društvu nalaze i neeuropske države koje su također ishodile zaštitu za neke svoje proizvode, vjerojatno radi bolje prodaje na europskom tržištu. No, jedna znakovitost na tom popisu posebno je uočljiva. Premda od ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Unije teče već deveti mjesec dokumentaciju za predložene i registrirane proizvode još uvijek nije moguće isčitavati na hrvatskom jeziku nego na nekom od 23 službena jezika EU.