Od polja do stola: Ivan Meštrović proizvodnjom pršuta spaja Dalmaciju, Slavoniju i Banovinu

Doktor medicine u rodnim Studencima izgradio je farmu "fajferica" te paralelno gradio i na Banovini gdje u svom tovnom centru drži nekoliko tisuća tovljenika čiji će pršuti potom završiti u modernoj sušari u Studencima. Uz sve to gradi i hotel i apartmansko naselje u tom selu Imotske krajine.

U posljednjih desetak godina proizvodnja pršuta u Hrvatskoj je, zahvaljujući ponajviše velikim investicijama, narasla na pola milijuna komada. No, proizvodnja i potrošnja te delicije, ni blizu nije stvarnih potreba Hrvata koji prema procjenama proizvođača na godinu pojedu duplo toliko.

Dakle, svaki drugi nije domaći, a i kod ovih pola milijuna vrlo mali je broj onih koji imaju sljedivost, odnosno proces od polja do stola za što se zalaže Ivan Meštrović iz Studenaca, proizvođač Dalmatinskog pršuta od - crne slavonske svinje.

U svom reprodukcijskom centru kapaciteta preko tisuću svinja, Meštrović danas uzgaja cca. osamsto "fajferica“, autohtone hrvatske pasmine koja je eto slavonsku ravnicu zamijenila dalmatinskim kršem. Jedinstvenost ovom projektu u Imotskoj krajini, svakako je i to što se njihov vlasnik nakon godina provedenih u Splitu i Zagrebu ponovo vratio na rodnu grudu gdje je u do jučer sivom kamenjaru stvorio vrhunsku gospodarsku, pa i turističku priču sa svijetlom budućnošću.

"Nakon završene srednje škole i medicinskog fakulteta, okušao sam se u farmaciji. Trenutno naša veledrogerija ima svoja predstavništva diljem regije. Međutim, uvijek me vukla rodna gruda i onaj nekadašnji život koji ste za sobom ostavili kada sam kao četrnaestogodišnjak otišao iz sela. Otuda ideja da se ponovo vratim počecima i krenem onako hobistički s kravama i svinjama", priča nam svoju nevjerojatnu priču dok nas provodi kroz svoje imanje koja se danas proteže na desetke hektara.

Zaokružena proizvodnja Studenci-Sisak
Površina je to gdje najprije s dvije buše i nekoliko svinja, prvotni hobi ubrzo prerastao u ozbiljan biznis. Izgradnjom dviju farmi i moderne sušare za pršute, koja upravo ovih dana počinje sa sušenjem prvog turnusa pršuta od slavonskih fajferica, Studencima je vraćena stara slava postojbine najboljeg dalmatinskog pršuta. Na sedamsto metara nadmorske visine i izraženom ružom vjetrova, njegov proizvod dobiva prirodnu aromu i čulnu percepciju koja u ustima poprima poseban značaj i prepoznatljivu studenačku teksturu.

Posebno što sve to dobiva od svojih svinja. Ne uvoznih, već upravo njegovih. S obzirom da je svoje rodno mjesto pretvorio u svojevrsni reprodukcijski centar od kuda nakon tri mjeseca odojke pošto se odvoje od majke, transportira u Sisak, svoju drugu farmu zamišljenu kao najveće tovno središte u tom dijelu Lijepe naše.

Sve je zamišljeno da se ove domaće životinje nakon prašenja i odvajanja od krmača, od cca. tridesetak kilograma šalju na farmu kapaciteta dvije tisuće svinja u tovu. Nakon toga slijedi klanje i ponovo vraćanje u Studence na sušenje. Tako da je cijela priča zaokružena.