Prema Kolektivnom ugovoru zaposlenima veća minimalna plaća

Novi Kolektivni ugovor sklopili su Udruga poslodavaca ugostitelja i dva sindikata ovoga travnja, a obvezuje trgovačka društva koja su članovi Udruge poslodavaca ugostitelja. Moguće je da ministar rada na temelju zakonskih ovlasti njegovu primjenu proširi na sve poslodavce u ugostiteljskoj branši

Udruga poslodavaca ugostiteljstva i dva reprezentativna sindikata u travnju 2022. sklopili su novi Kolektivni ugovor za djelatnost ugostiteljstva kojim su na rok od dvije godine definirane minimalne obveze poslodavaca iz djelatnosti pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića prema radnicima koje zapošljavaju.

Sklopljeni Ugovor obvezuje trgovačka društva koja su članovi Udruge poslodavaca ugostitelja, a moguće je da ministar rada na temelju zakonskih ovlasti njegovu primjenu proširi na sve poslodavce u ugostiteljskoj branši. U odnosu na prethodni kolektivni ugovor povećani su minimalni iznosi plaća koje su poslodavci ugostitelji obvezni isplatiti radnicima.

Prema tarifnim razredima
U prvome tarifnom razredu su najjednostavniji poslovi, za koje mjesečna plaća ne može iznositi manje od 4687,50 kn bruto na mjesec, koliko od 1. siječnja 2022. iznosi i minimalna plaća propisana odlukom Vlade.

U drugom tarifnom razredu su manje zahtjevni poslovi kao što je radno mjesto sobarice, pomoćnoga konobara, pomoćnoga kuhara i pomoćnog recepcionara s minimalnom plaćom od 4800 kn, a u trećom razredu su zahtjevniji poslovi konobara, kuhara, slastičara, recepcionara i dr. s minimalnom plaćom od 5400 kn bruto na mjesec.

Posljednji tarifni razred obuhvaća vrlo zahtjevne poslove kuhara specijalista i konobara specijalista, koji imaju pravo najmanje na bruto plaću od 6400 kn na mjesec.

Odredbe o novoj visini minimalnih plaća u toj djelatnosti primjenjuju se od 1. lipnja 2022., a novost je da se mjesečni iznosi odnose na 1/12 godišnjeg fonda sati, što znači da mjesečni iznosi osciliraju ovisno o kalendarskoj duljini mjeseca.

Prekovremeni rad
Ugostitelji su obvezni plaću radnika uvećati za dodatak za ukupni radni staž u iznosu 0,5% za svaku navršenu godinu staža i za rad u uvjetima koji su teži od uobičajenih.

Pri tome, za rad u dan blagdana plaća mora biti povećana za najmanje 50 posto, za rad nedjeljom 30 posto, za noćni rad 30 posto, a za rad u drugoj smjeni ili za dvokratni rad najmanje deset posto. Ako se radniku naloži prekovremeni rad, za te mu sate pripada plaća uvećana za 50 posto.

Od ostalih novčanih prava, propisana je obveza poslodavca da radniku nadoknadi troškove prijevoza za dolazak na posao na neki od sljedećih načina: isplatom naknade u novcu, kupnjom prijevozne karte ili osiguravanjem prijevoza na drugi način.

Poslodavci ugostitelji radnicima moraju isplatiti jubilarne nagrade u iznosu koji ovisi o navršenim godinama neprekinutog rada kod istog poslodavca, otpremninu za odlazak u mirovinu i zakonsku otpremninu u slučaju otkaza radnog odnosa bez krivnje radnika.

Također, ako se ispune uvjeti, obvezni su radniku isplatiti pomoć za bolovanje dulje od 90 dana, pomoć u slučaju nastanka teške invalidnosti radnika i pomoć obitelji u slučaju smrti radnika. Svi su ti primici ugovoreni u visini neoporezivog iznosa određenog propisima o porezu na dohodak.

Poslodavci koje obvezuje novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva mogu uvesti preraspodjelu radnog vremena a da o tome ne moraju obavještavati nadležnu inspekciju rada.

Preraspodjelom radnog vremena se ugovoreno radno vrijeme radnika, bilo puno ili nepuno, raspoređuje na način da radnik u jednom vremenskom razdoblju radi dulje, a u drugom kraće od ugovorenoga tjednog fonda sati.

Raspodjela radnog vremena
Razdoblje preraspodjele može iznositi najdulje šest mjeseci, što podrazumijeva da bi unutar toga vremena radnik u nekim vremenskim razdobljima radio dulje, a u nekima kraće od ugovorenoga radnog vremena.

To se odnosi i na radnike zaposlene na određeno vrijeme. I za njih poslodavac donosi odluku o preraspodjeli tako da unutar vremena na koje je zasnovan radni odnos odredi razdoblje u kojemu će radnik raditi više i razdoblje u kojemu će raditi manje od ugovorenoga tjednog radnog vremena.

Pri tome u jednom tjednu radnik može raditi najviše 48 sati, a ako da pristanak, najviše 60 sati. Ako radnik odbije dati pristanak da radi više od 48 sati na tjedan, ne može zbog toga snositi nikakve posljedice.

Ako ministar rada proširi Kolektivni ugovor ugostiteljstva na sve poslodavce, ta će se odluka objaviti u Narodnim novinama. Ako se to dogodi, te će obveze postati minimalne obveze svih poslodavaca u djelatnosti, a prema izmijenjenom Zakonu o minimalnoj plaći ugovorene osnovne plaće određenog stupnja složenosti smatrat će se minimalnim plaćama, čiju primjenu kontrolira inspekcija rada.

Nakon možebitnog proširenja Kolektivnog ugovora ugostiteljstva poslodavci koji ne ispune obvezu isplate tim aktom propisanih minimalnih plaća i dodataka na plaću izlažu se visokim prekršajnim sankcijama.