Putevima vrhunske čokolade: Kolači u Rijeci i Voloskom koje nećete zaboraviti

Kavana bar Grad zaslađuje "kao kakao" piše ispred bistroa pokraj riječke tržnice u koji se dolazi na vrhunske kolače, ali i hrvatske tapase, kao i marende. Kao kakao u nazivu aludira na slastičarnicu koja godinama uveseljava ljubitelje artisan slastica u Voloskom koja s kavanom Grad ima zajedničku vlasnicu – Anju Žulić. Njezin sin Tin uspješno vodi bistro u Rijeci, a slastice svakodnevno dolaze iz Voloskog. Kako nam priča vlasnica Anja Žulić, jela potpisuje mladi chef Karlo Moretti koji je svoje znanje prenio na ostale kuhare. Iako ima tek 21 godinu vodi dva restorana na Korčuli, a njegova se kreativnost i ljubav prema hrani ogleda u tanjurima gdje god krene.

Za ručak je u ponudi pet jela, ovisno o sezonskoj ponudi i onome što se svježe nađe na tržnici. Rižoti, jela od ribe, kao i sendviči od ramsteka samo su neka od jela kojima se svakodnevno ispisuje ploča s jelovnikom. Ondje se mogu pojesti i specijaliteti poput tartara i bifteka, pačjih prsa, salata i slanih pita. Gratinirani škombri (skuše) te druga riba također pronalaze put do gostiju između čaše-dvije omiljenog vina. Navečer se kavana transformira u bar s finger foodom u kojem se uživa do kasnih sati.

Interijer s elementima industrijskog dizajna i art décoa, visoki stropovi te zanimljivo projektirana galerija, stolci od kojih se teško odvojiti te pozamašna ponuda vina i povremena događanja poput izložbi i jazz ili rock koncerata doprinose popularnosti kavane koju su Riječani prepoznali iako je otvorena tek nekoliko mjeseci. Čak je i u rano nedjeljno poslijepodne teško pronaći slobodan stol.

Riječani, ali i Zagrepčani, Austrijanci i Talijani naviknuli navraćati u obližnje Volosko po svoju dozu promišljeno pripremljenih slastica, odličnu kavu ili francuski Damann čaj. No Kaokakao u Voloskom s kavanom Grad dijeli tek vlasnike i kvalitetne namirnice. Ljupka slastičarnica potpuno je drukčijeg koncepta, a nastala je kao rezultat Anjinog sna o tome da počne slijediti vlastiti instinkt, odustane od “brojčica i papirologije“ te baci se na slatki zanat. Kako kaže, u četrdesetoj je odlučila napraviti nešto za sebe te promijenila ploču, prekvalificirala se i ostvarila svoj san. Željela se baviti ugostiteljstvom, a segment artisan slastičarstva onda je kronično nedostajao tom kraju. Iako se u posljednjih godina događaju pozitivni pomaci na riječkoj sceni, tada je većina slastica bila industrijska.

Uz puno odricanja, prekovremenih sati i svakodnevnog rada na sebi Anja je pokazala da je učinila pravu stvar, a mala se slastičarnica u Voloskom "mic po mic“ udomaćila kao kultno mjesto za kavu i kolač. Pritom je naravno pomoglo prikupljeno znanje ekonomije, turizma i četiri strana jezika, no slatkog carstva kakvo je danas ne bi bilo bez praćenja modernih tehnika slastičarstva, kao i ljubavi prema poslu. Vlasnica se zaljubila u kuhanje još kao djevojčica.

Genetskim kodom i flekavim stranicama obiteljskih kuharica mama i baka prenosile su joj svoju ljubav prema pripremi hrane, no moderne tehnologije i zakone pripreme trebalo je naučiti. Pritom je strastveno skupljala kuharice i prikupljala nova znanja na internetu te ih neumorno primjenjivala dok nije dobila ono što bi zamislila. Španjolski slastičar Paco Torreblanca, kralj macaronsa Pierre Hermes i Japanac Sadaharu Aoki imaju počasno mjesto na njezinim policama. Naopaki put od pariških vitrina do istraživanja na koje se načine može dobiti tako nešto pokazao se uspješnim.

"Ovdje se radi sve od nule, odnosno primarnih sastojaka. Koristimo isključivo maslac i vrhnje te kvalitetnu belgijsku čokoladu i to je ono od čega polazimo“ Kaže slastičarka, dodajući kako osim Callebaut brenda za posebne kolače koriste još skuplje vrste od kakaovca iz Venezuele. Te se moćne tamne čokolade koriste primjerice za mousse kojem uz cvijet soli daju neodoljiv okus. U kombinaciji s tamnim biskvitom i čašicom porta pruža okus za pamćenje. U KaoKakau koristi se i kardamom, što je možda i rezultat Anjinog djetinjstva u Švedskoj.

Osim popularnog švedskog začina, omiljene su i pistacije u kombinaciji s mahunama tonke, koje asociraju na gorki badem i vaniliju. Čim se pojave topliji dani sočno voće oboji pavlove, tartove i omiljeni millefoglie. Za kolač "tisuću listića“ potrebno je dosta vještine za pripremu lisnatog tijesta, kao i podatne slastičarske kreme. Kolač kaokakao također je među bestsellerima.

Čini ga creme brulee od mliječne čokolade, mousse od tamne čokolade, hrskavi vafel i tamni čokoladni biksvit. U ponudi su i cheesecake, lemontart, kolač od karamele s cvijetom soli, prhka štrudla od jabuka, kao i bulle kakav ste mogli kušati ako ste bili u skandinavskim zemljama. U bilo koje doba godine uz slastice je najbolje nazdraviti desertnim vinima poput Kozlovićevog muškata, porta tawny ili sherryja, a kad zatopli poslužuje se i Aperol Spritz te Hugo.